U povodu 140. obljetnice telefona u Zagrebu obilježava se jubilarna obljetnica izgradnje prve telefonske linije i pojave telefona u Zagrebu 1881. godine, svega 5 godina nakon njegova patentiranja u SAD-u.

Iz fundusa Tehničkog muzeja Nikola Tesla i HT muzeja u Zagrebu izdvojeni su najreprezentativniji predmeti koji zorno ilustriraju tehnički razvoj telefonije od njezine pojave u Zagrebu i Hrvatskoj, pa sve do našeg vremena.
Izložbu prati opširan katalog povijesnog pregleda razvoja telefonije s brojnim autentičnim fotografijama.

Međunarodna telefonska centrala u Zagrebu 1966.g.

Izložba će se moći razgledati nakon otvorenja planiranog za 4. ožujak 2022. u izložbenoj dvorani Tehničkog muzeja Nikola Tesla, a bit će otvorena do 24. travnja.

Autori izložbe su Goran Rajič, viši kustos Tehničkog muzeja Nikola Tesla te Vesna Lipovac, viša kustosica HT muzeja.

Fenomen telefonije nezaobilazan je civilizacijsko-tehnološki iskorak koji je omogućio brzu razmjenu informacija stvarajući tako preduvjete za uspon industrijskog društva, a ubrzo zatim i modernog informacijskog društva, u čijoj osnovi stoji globalna i brza komunikacija. Bez široko dostupne komunikacijske platforme koja omogućava razmjenu mišljenja, ideja i informacija nije moguća izgradnja modernog demokratskog društva niti odvijanje normalne ekonomske dinamike. Praćenje razvoja telefonije u Zagrebu predstavlja dokaz nastojanja da ostanemo aktivni sudionici ključnih svjetskih trendova u komunikacijama.

Izloženim predmetima iz fundusa dvaju muzeja ilustrira se povijesni i tehnološki razvoj javne telefonije u Zagrebu tijekom kojeg je telefon od tehnološke novotarije rezervirane za imućne postao neizostavni upotrebni predmet bez kojega je nezamisliva današnja svakodnevnica. Na izložbi su prikazane konstrukcijske i oblikovne preinake što je ih je telefon doživio kroz stoljeće i pol povijesti, prolaskom kroz različite etape razvoja – od prve u kojoj su telefonski pozivi ručno posredovani pomoću telefonistica do današnjih koje koriste moderne digitalne modulacijske tehnike za prijenos razgovora u mobilnim mrežama. Posebno je apostrofiran doprinos zagrebačke industrije razvoju gradske telefonije, osobito Tvornice telekomunikacijskih uređaja „Nikola Tesla“.

Posebno se prati utjecaj rasta broja stanovnika i gospodarske aktivnosti grada Zagreba na rast broja telefonskih priključaka, te veličinu mjesnog, međumjesnog i međunarodnog telefonskog prometa. Te varijable su pratile transformaciju Zagreba iz provincijskog gradića Austro-Ugarske u vodeći gospodarski, upravni, kulturni i prometni centar Republike Hrvatske.

Izložba predstavlja vrijedan doprinos boljem poznavanju gospodarske povijesti i povijesti telekomunikacija Hrvatske, te kulturnoj valorizaciji ključnih trenutaka tehničke povijesti i lokaliteta u gradu Zagrebu.
Izložba je financirana sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija.
Tehnički muzej NikolaTesla
Savska cesta 18, Zagreb
01/4844 050; marijo.zrna@tmnt.hr

O povijesti telefonije u Zagrebu:
Prva telefonska linija u Zagrebu proradila je u siječnju 1881., svega nekoliko godina nakon što je Alexander Graham Bell patentirao telefon u SAD-u. Njezina funkcija bila je vezana uz bolju organizaciju protupožarne zaštite te nije bila namijenjena javnom telefonskom prometu.

Svega nekoliko godina poslije Vilim Schwarz, pripadnik ugledne zagrebačke židovske zajednice, dobiva koncesiju ugarskog Ministarstva javnih radova i komunikacija da izgradi javnu telefonsku mrežu u Zagrebu. Ona je u rad puštena početkom 1887., a telefonski promet posredovan je pomoću ručne induktorske telefonske centrale smještene u Schwarzovoj kući u središtu grada te su na njoj kao telefonistice bile zaposlene tri mlade zagrebačke djevojke: Barbara Rihtarić, Laura Sekulić i Viktorija Soronijević. Privatno koncesionirana javna telefonija bila je samo jedna od nekoliko ključnih razvojnih etapa telefonije u Zagrebu.

Od 1894. telefonija se počinje razvijati pod upravom države, a u promet je puštena i nova ručna induktorska telefonska centrala kapaciteta 500 pretplatnika na uglu današnje Gajeve i Tesline ulice u užem središtu grada. Zagreb 1904. prvi put dobiva reprezentativnu zgradu namijenjenu isključivo PTT službi. Naime, izgrađena je Poštansko-brzojavna palača u Jurišićevoj ulici, u kojoj se iste godine u promet pušta CB telefonska centrala mađarske tvrtke E.I.V.R.T. čiji je kapacitet s početnih 750 pretplatnika do sredine 1920-ih narastao na 2950 izravnih telefonskih priključaka. No ni ti uvećani kapaciteti nisu bili dovoljni brzorastućem gradu, stoga se počinje razmišljati o uvođenju automatske telefonije.
Na račun ratnih reparacija od Njemačke se nabavlja automatska telefonska centrala “korak po korak”, tipa Siemens – Strowger – osnovnog kapaciteta 5000 telefonskih pretplatnika s mogućnošću dodatnog proširenja, koja je puštena u promet 1. travnja 1928. Tijekom Drugog svjetskog rata na centrali je izvršena partizanska diverzija eksplozivom, ali je centrala opet osposobljena za rad te se upotrebljavala sve do 1980., a njezin konačan kapacitet iznosio je 12.000 pretplatnika.

Decentralizacija telefonskog prometa u Zagrebu započinje u lipnju 1955. primjenom automatskih telefonskih centrala s koordinatnim biračima ARF-50, a prva, proizvedena u švedskom Ericssonu, u promet je puštena u četvrti Peščenica. Zagrebačka Tvornica telekomunikacijskih uređaja “Nikola Tesla” uskoro je usvojila licencnu proizvodnju tih, kao i drugih tipova Ericssonovih telefonskih centrala (ARF-102, ARE-11 i AXE-10) te je fundamentalno obilježila razvoj zagrebačke telefonije.

Automatizacija međugradskog telefonskog prometa provedena je puštanjem u rad tranzitne centrale Zagreb 25. svibnja 1964., kada je Zagreb dobio svoj prepoznatljivi pozivni predbroj – 041. Prva elektronička telefonska centrala u tadašnjoj Jugoslaviji, tip AXE-10, puštena je u eksperimentalni rad 1981. u zagrebačkoj četvrti Vrapče, a daljnja modernizacija telefonske mreže omogućila je automatizaciju interkontinentalnog telefonskog prometa, koji je simbolično obilježen 21. srpnja 1986. telefonskim pozivom iz Zagreba u Tokio.

Uoči osamostaljenja Republike Hrvatske u rad je 11. siječnja 1991. puštena prva komercijalna analogna mobilna mreža mobilne telefonije pod nazivom MOBITEL. Mreža je bila utemeljena na nordijskom NMT standardu mobilne telefonije. Početkom 1994. prvi je put u Hrvatskoj izjednačena cijena mobilnog i fiksnog telefonskog priključka te je telefon zahvaljujući značajnim investicijama u razvoj telefonske mreže i modernih komutacijskih sustava postajao sve dostupniji širim slojevima stanovništva. Prva hrvatska komercijalna digitalna mobilna mreža uključena je u eksperimentalni rad 11. kolovoza 1995. pozivom tadašnjeg predsjednika dr. Franje Tuđmana, dok je njezina komercijalna upotreba omogućena od 1. veljače 1996. Nova mobilna mreža bila je poznata pod komercijalnim nazivom CRONET. Pretraživanje interneta s mobilnog telefona u Hrvatskoj omogućeno je od 23. svibnja 2000. pomoću usluge CRONET WAP.

Daljnjim unapređenjima mreže i primjenom novih generacija mobilne telefonije telefonija u Hrvatskoj postala je opće dostupna i cjenovno prihvatljiva. Tijekom 140 godina povijesnog razvoja telefon je od statusnog simbola rezerviranog za imućne postao jedna od najčešće upotrebljavanih telekomunikacijskih tehnika. To najbolje dokazuje podatak kako je u Hrvatskoj 2020. zabilježeno 1.231.186 korisnika fiksne telefonske mreže te 4.598.772 pretplatnika mobilnih mreža.