Ivo Goldstein: Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941. – 1945.

Knjigom Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941. – 1945. profesor Ivo Goldstein ispunio je prazninu koja postoji od završetka toga rata. Drugi svjetski rat u Hrvatskoj bio je najduži i najrazorniji u nacionalnoj povijesti. Odnio je najviše života i donio najviše razaranja. U međuvremenu je o tom ratu napisano mnoštvo pojedinačnih stručnih i znanstvenih rasprava i priličan broj vrlo dobrih, čak izvrsnih knjiga. No ni u jednoj se nije pokušalo cjelovito prikazati tu četverogodišnju kalvariju. Dugogodišnjim istraživanjem u arhivima i bibliotekama te s osloncem na već postojeću literaturu Ivo Goldstein u ovoj knjizi prvi pokušava odgovoriti na taj izazov: u višedimenzionalnom kontekstu prikazuje Hrvatsku i njezine stanovnike u tom najvećem sukobu u svjetskoj povijesti. Bavi se predratnim ustaškim i komunističkim pokretom, potom partizanima i ustašama, unutarnjopolitičkom i vanjskopolitičkom situacijom, analizira vojne aktivnosti i političke događaje tijekom rata, opisuje ekonomski kolaps NDH. Govori i o odnosu stanovništva prema zaraćenim stranama, ne samo o onima koji su se aktivno angažirali ili podržavali jednu od tih strana nego i o onima koji su bili neutralni, ili relativno neutralni. Naposljetku je Goldsteinu u središtu pozornosti borba hrvatskih partizana, njihovi rast, snaga, posrtanja, uspjesi i na kraju pobjeda, koju će poslijeratna osveta i represija zasjeniti, ali, promatrano u širem povijesnom kontekstu, neće dovesti u pitanje njihovu moralnu superiornost. Bez hrvatskih i jugoslavenskih partizana ne bi bilo ni moderne Hrvatske i utoliko Goldsteinova Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941. – 1945. podsjeća hrvatsko društvo i državu na njihova stvarna ishodišta i povijesni legitimitet na koji mogu biti ponosni.

Ivo Goldstein (1958.), historičar, leksikograf i diplomat, u prvoj fazi karijere bavio se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, a kasnije sve više poviješću Židova u Hrvatskoj te različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća. Objavio je između ostalih knjige Bizant na Jadranu 6. – 9. stoljeće, Hrvatski rani srednji vijek, Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant, više izdanja Hrvatske povijesti (na hrvatskom, slovenskom i engleskom), Hrvatska 1918. – 2008., Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća, Hrvatska 1990. – 2020. – Godine velikih nada i gorkih razočaranja, Židovi u Zagrebu 1918-1941, Zagreb 1941-1945, Povijest grada Zagreba I-II, Jasenovac i Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas. Sa Slavkom Goldsteinom objavio je knjige Holokaust u Zagrebu, Jasenovac i Bleiburg nisu isto i Tito, a s Vladimirom Anićem suautor je Rječnika stranih riječi te je jedan od sedam suautora Hrvatskog enciklopedijskog rječnika. Bio je urednik povijesti u Hrvatskoj enciklopediji te glavni urednik Židovskog biografskog leksikona (zbl.lzmk.hr). Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba 2005., odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića 2007 godine. Od 2018. član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Francuski predsjednik Emanuel Macron ga je 2022. odlikovao ordenom viteza reda Legije časti, za doprinos jačanju francusko-hrvatskih odnosa. Dobio je i nagradu za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava Krunoslav Sukić za knjigu godine 2022. za knjigu „Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjeg vijeka do danas“.

Izdavač: Fraktura