Knjige
Antun Vrgoč: Moje uspomene na svjetski rat 1914. – 1920.
Mnogima nepoznati farmaceut Antun Vrgoč proživio je teško razdoblje u ruskom zarobljeništvu tijekom Prvog svjetskog rata. Bio je intelektualac koji je iu tim iznimno teškim okolnostima godine proveden u zarobljeništvu iskoristio za učenje i istraživanje o područjima, ljudima i kulturama u kojima se našao, čime je obogatio svoje razumijevanje svijeta i proširio različite vlastite spoznaje oostima i zajedničkim nitima među narodima. Knjiga Moje uspomene na rat predstavljaju živo sjećanje i autentičan su zapis intelektualca koji iu najtežim životnim trenucima šalje poruku da “u životu treba znati dobro odmjeriti svaki korak koji se čini, a osobito one korake i događaje koji vode do svjetskih konflikata, koji vode do rata”. Ta je poruka aktualna i danas. Riječ je iznimno zanimljivom sadržaju koji čitatelju daje priliku da Prvi svjetski rat sagledamo kroz oči stvarnog sudionika, čovjeka koji je u njegovim vihorima živio, strahovao i nadao se.
Antun Vrgoč, hrvatski farmaceut (Gunja, 30. VIII. 1881 – Zagreb, 8. VIII. 1949).
Doktor znanosti. Profesor farmakognozije i prvi dekan (1924–45) na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studirao je kemiju na Mudroslovnom fakultetu, te je osim kemije slušao botaniku, zoologiju, mineralogiju, filozofiju i farmakognoziju. Nakon diplome 1904. nastavio je studij farmakognozije i fiziološke botanike u Grazu te u Bernu gdje se u Institutu za farmakognoziju usavršavao iz farmakokemije i farmakobotanike. 1907. je postao asistent u Zavodu za farmakognoziju u Zagrebu, a 1910. je doktorirao.
U vrijeme kada je bio predstojnik Zavoda, farmakognoška zbirka droga dopunjena je s izuzetno vrijednim i rijetkim primjercima prekomorskih droga i danas sadrži više od 3000 droga. Uz nastavni rad zaslužan je i za razvoj znanosti na području farmakobotanike, a bavio se i farmaceutskom kemijom te poviješću pripreme i primjene ljekovitoga bilja u liječenju bolesti.
Bavio se i poviješću farmacije, posebice temama iz povijesti ljekarništva Hrvatske vojne krajine. Autor je prvoga modernog hrvatskog udžbenika farmakognozije Uputa u farmakognoziju (1931) te Farmakografije Banovine Hrvatske te ujedno Bosne i Hercegovine (1940). Kao povjesničar ljekarništva najčešće je obrađivao teme o djelovanju ljekarnika i ljekarničke službe. Sudjelovao je u izradbi I. izdanja Jugoslavenske farmakopeje.
Izdavač: Alfa
-
Izložbeprije 4 danaIzložba – Trinaest godina u službi umjetnosti
-
Knjigeprije 4 danaEdward Thomas: Žudnja za proljećem
-
Kazališteprije 4 danaZa HNK u Zagrebu 2026. je u znaku velikih gostovanja i koprodukcija
-
Filmprije 4 danaNova dramska senzacija na ledu: Serija „Vruće suparništvo“ stiže na HBO Max
-
Glazbaprije 4 danaPovratak koji se čekao: Irma na pozornicu Dore donosi vokalnu magiju u pjesmi „Ni Traga“
-
Svemirprije 4 danaNovo poglavlje čovječanstva u svemiru. Zašto je misija Artemis mnogo više od povratka na Mjesec?
-
Urednikov izborprije 4 danaAI probija matematičke granice. ChatGPT 5.2 riješio tri Erdőseva problema u jednom tjednu
-
Društveni skenerprije 4 danaDok Artemis gradi bazu na Mjesecu, mi još uvijek čistimo rovove iz 1991.
