Bol je neugodno osjetilno ili emocionalno iskustvo povezano sa,
ili slično onome povezanim sa, stvarnom ili mogućom ozljedom
tkiva. (Međunarodno udruženje za proučavanje boli)-iz uvoda
Ova je knjiga znanstveno-popularni tekst za sve čitatelje koje zanima problematika boli, a cilj joj je pružiti osnovna znanja o nekim zanimljivim pojavnostima boli. Ona se ne bavi brojnim složenim pitanjima boli, već je upravo ono na što njezin naslov upućuje – Abeceda boli. Ona je abeceda općih znanja o jednoj pojavi koju svi poznajemo, koju smo svi doživjeli, s kojom neki od nas povremeno ili svakodnevno žive, a o kojoj bismo možda željeli doznati nešto više. Posebno stoga što u području boli ima stvarno zanimljivih, pa katkad i zagonetnih pojavnosti.
Je li bol korisna ili štetna? Jesu li svi ljudi jednako osjetljivi na bol? Kako to da neki ljudi uopće ne osjećaju bok, a kod drugih već i blago podraživanje izaziva snažnu bol? Zašto neke ljude boli dio tijeka koji više ne postoji? Što je psihogena bol? Kako to da u mozgu ne postoji centar za bol? Možemo li sugestijom djelovati na bol? Kako to da teške ozljede nekada uopće ne izazivaju bol? Doživljavaju li ljudi različitih kultura bol različito? Djeluju li vremenske prilike na bol? Jesu li na bol osjetljiviji muškarci ili žene? Kako naše emocije djeluju na bol? Možemo li bol liječiti psihološkim načinima? Doživljavaju li životinje bol?
Na ta će pitanja, kao i na brojna druga, ova Abeceda boli pružiti čitatelju barem neke odgovore, jer svi odgovori o boli još nisu poznati te je bol i dalje samo djelomično riješena zagonetka.
Autori:
Mladen Havelka rođen je u Zagrebu (1947.) gdje je završio Klasičnu gimnaziju, te diplomirao, magistrirao i doktorirao na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Još kao student bio je uključen u znanstveno-istraživačke projekte tadašnjeg Zavoda za zaštitu zdravlja RH i sudjelovao u nekoliko javnozdravstvenih istraživanja usmjerenih utvrđivanju uloge psihosocijalnih čimbenika u zdravstvenom ponašanju i korištenju zdravstvene zaštite. Ta studentska iskustva potakla su njegovo zanimanje za mogućnosti šire primjene psihologijske teorije i prakse u prevenciji i liječenju tjelesnih bolesti.
Početkom Domovinskog rata sa suradnicima osniva humanitarno udruženje “Dobrobit” koje se bavilo pružanjem psihosocijalne pomoći žrtvama rata, a nakon rata pružanjem
skrbi i psihosocijalne pomoći starijim ljudima. Kao predsjednik Hrvatskog psihološkog društva zaslužan je za donošenje Zakona o psihološkoj djelatnosti i za osnivanje Hrvatske psihološke komore. Osnivač je i prvi predsjednik Zajednice visokih škola Hrvatske, koja
kasnije prerasta u Vijeće veleučilišta i visokih škola Hrvatske.
Na tom položaju godinama promiče razvoj i samostalnost stručnih visokih
škola i veleučilišta u Hrvatskoj. Bio je dekan Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu u nekoliko uzastopnih mandata, tijekom kojih se Zdravstveno veleučilište razvilo u najuspješniju državnu visokoškolsku ustanovu u području stručnog visokog obrazovanja.
Nakon odlaska u mirovinu 2013. godine i dalje je aktivan u nastavi kao gost profesor
na doktorskom studiju Socijalne gerontologije međunarodnog sveučilišta Alma Mater Europea u Mariboru, a nekoliko godina sudjeluje i u nastavi Veleučilišta Baltazar u Zaprešiću. Za postignuća u razvoju hrvatskog visokog obrazovanja i znanosti, Predsjednik Republike odlikovao ga je odlikovanjem “Reda Danice hrvatske s likom Ruđera
Boškovića”.
Ana Havelka Meštrović, rođena je 1982. godine u Zagrebu, diplomirala je na studiju psihologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Nakon diplomiranja zaposlila se na Klinici za psihijatriju Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu, kao znanstveni novak na znanstveno-istraživačkom projektu “Psihofiziologija poremećaja uzrokovanih stresom”.
Tijekom rada u Kliničkoj bolnici Dubrava završila je četverogodišnji studij integrativne psihoterapije i stekla licencu Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP). Doktorsku dizertaciju obranila je 2011. godine u sklopu interdisciplinarnog doktorskog studija Sveučilišta u Zagrebu “Jezik i kognitivna neuroznanost”.
Aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim konferencijama, te samostalno i kao suautor objavljuje znanstvene i stručne radove u indeksiranim znanstvenim časopisima.
Izdavač: Novi redak