Utjecaj aerosola na ljudsko zdravlje, gospodarstva i poljoprivredu drastično se razlikuje ovisno o tome odakle se ispuštaju, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Texas u Austinu i Sveučilišta Kalifornija San Diego.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Science Advances, prvo je koje simulira kako onečišćenje aerosolom utječe na klimu i kvalitetu zraka na lokacijama diljem svijeta.

Aerosoli su sitne čvrste čestice i kapljice tekućine koje doprinose smogu, a ispuštaju ih industrijske tvornice, elektrane i ispušne cijevi vozila. Oni utječu na ljudsko zdravlje, poljoprivrednu i gospodarsku produktivnost u jedinstvenim globalnim obrascima u usporedbi s emisijama ugljičnog dioksida (CO2), koje su u središtu napora za ublažavanje klimatskih promjena.

Istraživači su otkrili da, ovisno o tome gdje se ispuštaju, aerosoli mogu pogoršati društvenu cijenu ugljika – mjeru ekonomske cijene stakleničkih plinova za društvo – za čak 66%.

Kako bi proučio utjecaj aerosola u usporedbi s CO2, tim je proveo klimatske simulacije za osam regija koje su proizvele identične emisije aerosola i mapirali kako su temperatura, oborine i površinska kvaliteta zraka utjecali u tim regijama i širom svijeta.

Zatim su te podatke povezali s poznatim odnosima između klime i kvalitete zraka te smrtnosti dojenčadi, produktivnosti usjeva i BDP-a u različitim regijama.

Znanstveni tim je otkrio da emisije iz nekih regija proizvode učinke na klimu i kvalitetu zraka koji su od dva do 10 puta jači od drugih. Osim toga, društveni troškovi ponekad mogu više utjecati na susjedne regije nego na regiju koja je proizvela emisije aerosola.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA