Ahorion je roman sazviježđe i roman rudnik jer se u njemu spajaju književni otisak zviježđa Orion – vladara zimskoga neba i rudnik znanja o prapovijesnom narodu nastanjenom na prostoru današnjega Vučedola. Istoimeni junak Ahorion slika je suvremenog čovjeka u njegovo pradavno doba. Briljantnim zapletom, roman Ahorion čitatelja navodi da se uputi za Ahorionom i slijedi ga u lutanjima na koja je pleme poslalo sa zadatkom pronalaska bakrene rude. Odlazak iz prapovijesnog plemena Orionaca promijenit će život glavnoga junaka Ahoriona – lovca i skupljača nevidljivih pojava.
Ahorionovo umijeće vladanja zvukovima autorica romana, Jasna Horvat, proteže na čitatelja uvodeći ga u svijet prve europske civilizacije. Premda se Ahorionovo putovanje današnjom Europom događa u doba nastanka abecede i piramida u Gizi, zaokupljenosti drevnoga junaka autorica potiče u svima nama te ih čitatelj prepoznaje i u sebi. Suvremenost glavnoga junaka odraz je zrelosti civilizacije koja je u trećem tisućljeću prije Krista na vrhuncu svoje razvijenosti, a sjedište joj je u današnjem Vučedolu. Pitanja privrženosti i životnoga poslanja glavnoga junaka Ahoriona rukovode u odlukama i avanturama kroz koje prolazi. Čitatelji skloni nesvakidašnjim izazovima u Ahorionovu glasu otkrit će pametnog vodiča koji vješto prevladava vremensku udaljenost vodeći nas prema arhetipskim postajama ljudskoga postojanja.
Jasna Horvat osječka je književnica, znanstvenica i multimedijska umjetnica. Književni niz Jasne Horvat 2016. godine Dubravka Oraić Tolić označila je nazivom Ars Horvatiana, ističući konstrukciju objedinjenih romana književnice i znanstvenice životom i radom vezane za Osijek. Rodonačelnica je pametne proze, konvergiranja otisnutih i elektroničkih medija objedinjenih književnim tekstom te povezivanja umjetnosti i znanosti. Putopisnom prozom “Antiradar” Jasna Horvat nastavlja nizati književne tekstove na slovo „A“ među kojima se ističu romani “Az” (2009), “Auron” (2011), “Alikvot” (2014), “Atanor” (2017) te putopisne proze “Antiatlas” (2014) i “Antiradar” (2020).
Gradu Osijeku posvetila je prozne tekstove “Bizarij” (2009) i “OSvojski” (2019) te uglazbljene poeme “Ars Eugenium” (2019) i “Ars Meandrum “(2021). “Vilikon” (2012) i “Vilijun” (2016) ode su Marku Polu, nomadizmu i Putu svile. Nagrađivana je za svoj znanstveni i književni rad: nagrada Josip Juraj Strossmayer Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost (2010. za roman Az), Pečat grada Osijeka za osobita ostvarenja na području književnosti (2011.), Državna nagrada za znanost (2017.), FUL kulturno nagrada Superbrendsa (2018. za Hepening Vilijun, režija Robert Raponja), nagrada Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine (2019. za roman Osvojski), nagrada Simply the best (2021. za osobu godine, a na temelju doprinosa turizmu putem književnih djela), Državna nagrada Ivan Filipović (2021. za doprinos visokoškolskom obrazovanju).
Izdavač: Ljevak
