ARTEMIS II, sve što morate znati o povijesnoj misiji na Mjesec

Više od pet desetljeća Mjesec je bio tek tihi promatrač ljudske ambicije, udaljeni sivi svijet koji smo napustili 1972. godine. No, tišina u lunarnoj orbiti broji svoje posljednje dane. Dok se na lansirnoj rampi 39B svemirskog centra Kennedy na Floridi polako podiže gigantska raketa SLS (Space Launch System), postaje jasno – povratak kući više nije samo san. Misija Artemis II, planirana za veljaču 2026. godine, predstavlja najvažniji korak čovječanstva u ovom stoljeću.

Ovo nije puko ponavljanje povijesti. Ovo je demonstracija moći, tehnologije i nove filozofije istraživanja svemira.

Putanja slobodnog povratka: Inženjerski ples s gravitacijom

Za razliku od svojih prethodnika iz ere Apolla, kapsula Orion u misiji Artemis II neće odmah “zaroniti” prema Mjesecu. Strategija leta je remek-djelo orbitalne mehanike. Nakon što probije atmosferu, posada će prvih 42 sata provesti u visokoj orbiti oko Zemlje. Ovaj period je ključan – on je “vrijeme za provjeru” sustava za održavanje života prije nego što se donese konačna odluka o napuštanju sigurnosti naše orbite.

Nakon što dobiju zeleno svjetlo, paljenjem motora europskog servisnog modula, četvero astronauta krenut će na četverodnevno putovanje dugo 380.000 kilometara. Putanja je dizajnirana kao “hibridni slobodni povratak”. Gravitacija Mjeseca poslužit će kao nevidljiva praćka – ona će zahvatiti Orion, zakrenuti ga oko tamne strane Mjeseca na visini od oko 7.400 kilometara i prirodno ga lansirati natrag prema Zemlji. To je ujedno i najsigurniji način putovanja: u slučaju kvara glavnog pogona, zakoni fizike sami će vratiti posadu kući.

Lica koja ispisuju povijest

NASA nije samo birala pilote; birala je simbole modernog svijeta. Posada Artemisa II odražava promjenu u paradigmi istraživanja svemira. Zapovjednik Reid Wiseman, veteran čeličnih živaca, vodit će tim u kojem se nalaze Victor Glover, prvi astronaut tamne puti na lunarnoj misiji, te Christina Koch, žena koja je srušila rekorde u boravku u svemiru i koja će postati prva žena koja je vidjela izlazak Zemlje iznad lunarnog horizonta. Njima se pridružuje Jeremy Hansen, simbol međunarodnog savezništva i prvi Kanađanin koji će napustiti nisku Zemljinu orbitu.

Ovi ljudi nisu samo putnici. Oni su testni piloti sustava koji je eksponencijalno složeniji od bilo čega što smo ranije koristili. Dok je računalo koje je spustilo Armstronga imalo manje procesorske snage od modernog ključa za auto, Orion je digitalna utvrda dizajnirana da izdrži solarno zračenje koje bi spržilo konvencionalnu elektroniku.

Zašto baš sada?

Mnogi se pitaju zašto se vraćamo nakon toliko vremena. Odgovor leži u strateškoj važnosti Mjeseca kao “osme razine” Zemlje. Mjesec više nije cilj, on je laboratorij i odskočna daska. Artemis II postavlja temelje za misiju Artemis III (slijetanje na južni pol Mjeseca) te za izgradnju stanice Gateway koja će kružiti oko Mjeseca.

Ova misija testira našu sposobnost da preživimo u dubokom svemiru, izvan zaštitnog magnetskog polja Zemlje, pripremajući nas za ono što nas čeka u idućim desetljećima: Mars. Svaka litra kisika koji Christina Koch udahne i svaka promjena temperature koju Victor Glover zabilježi u kabini, bit će podatak koji će omogućiti da prvi ljudi na Marsu ostanu živi.

Povijesni horizont

Kada se u veljači 2026. motori SLS-a upale, stvorit će se potisak od 4 milijuna kilograma, osvjetljavajući noćno nebo Floride jače od bilo koje zvijezde. To neće biti samo trijumf američkog inženjerstva, već dokaz da ljudska znatiželja nema rok trajanja.

U trenucima kada Orion bude prolazio s one strane Mjeseca, u potpunoj radio-tišini, tih četvero ljudi bit će najusamljenija, ali i najvažnija ljudska bića u povijesti istraživanja. Oni nose nadu generacije koja je odrasla slušajući priče o slijetanju na Mjesec, a sada konačno ima priliku svjedočiti vlastitom poglavlju u zvijezdama.

U nastavku pogledajte detaljan NASA-in prikaz misije koji vizualizira svaki korak ovog epskog putovanja: