Astronomi potvrdili: Planeti lutalice putuju našom galaksijom

Zemlja kruži oko sunca poput broda koji plovi u krugovima oko sidra. Ali što ako netko – ili nešto slično – napusti taj brod? Bez veze sa bilo kojom zvijezdom ili Sunčevim sustavom, što bi bilo sa majušnim svijetom koji bespomoćno i nehajno leti kroz međuzvjezdani prostor? Što se događa kad planet propadne tj. “osamostali se”?

Znanstvenici sumnjaju da u Mliječnoj stazi mogu postojati milijarde slobodno plutajućih planeta, ali do sada se među nekolicinom od oko 4000 svjetova otkrivenih izvan našeg Sunčevog sustava pojavilo tek nekolicina kandidata.

Čini se da je većina ovih potencijalnih planeta skitnica ogromna, red veličina negdje od dvije do 40 puta veće mase od Jupitera (jedan Jupiter je ekvivalentan otprilike 300 Zemljama). Ali sada, astronomi vjeruju da su otkrili skitnicu kakvu nema nitko drugi: majušni, slobodno plutajući planet, otprilike mase Zemlje, koji krstari kroz crijeva Mliječne staze.

Ovo otkriće, objavljeno 29. listopada u časopisu Astrophysical Journal Letters , može označiti najmanji odmetnuti planet ikad otkriven i moglo bi pomoći u dokazivanju dugogodišnje kozmičke teorije.

Prema autorima studije, ovaj mali svijet mogao bi biti prvi stvarni dokaz da su slobodno plutajući planeti veličine Zemlje možda neki od najčešćih objekata u galaksiji. Šanse za otkrivanje tako niskog masovnog objekta izuzetno su male. Ili smo imali puno sreće, ili su takvi predmeti vrlo česti na Mliječnom putu. Možda su česti poput zvijezda.

Lutajući planeti, po definiciji, nemaju zvijezdu koja bi im osvjetljavala put – ili osvjetljavala put teleskopa do njih. Umjesto toga, otkrivanje odmetnutih planeta uključuje aspekt Einsteinove teorije opće relativnosti poznate kao gravitacijska leća.

Kroz ovu pojavu planet (ili još masivniji objekt) djeluje kao kozmičko povećalo koje privremeno savija svjetlost objekata iza sebe iz perspektive Zemlje.

Što je manji taj objekt koji savija svjetlost, to će opaženo osvjetljenje zvijezde biti kraće. Iako bi planet nekoliko puta veći od mase Jupitera mogao stvoriti sjajni efekt koji traje nekoliko dana, oskudni planet mase Zemlje osvijetlit će izvornu zvijezdu samo nekoliko sati ili manje, rekli su istraživači. Ova izuzetno rijetka pojava naziva se “mikrolensiranje”.