Znanstvenici upozoravaju da strašna katastrofa koja je zadesila Australiju nije tek puka slučajnost već bi vrlo brzo mogla postati rutinski scenarij koji će se ponavljati svakih nekoliko godina. Također ovi uvjeti bi mogli postati normalni i za druge kontinente ukoliko se svijet naglo ne okrene ograničenoj emisiji stakleničkih plinova koji pokreću globalno zagrijavanje.

“Nećemo preokrenuti klimatske promjene ni na jednoj zamislivoj vremenskoj skali”, rekao je profesor Richard Betts, šef istraživanja klimatskih utjecaja u britanskom Met Office Hadley Centru.

Niz znanstvenih studija je utvrdilo da su klimatske promjene dovele do porasta učestalosti i ozbiljnosti onoga što znanstvenici nazivaju “vatrenim vremenom”, razdobljima s visokim rizikom od požara zbog neke kombinacije toplijih temperatura, niske vlažnosti zraka, slabih padalina i jakih vjetrova.

No možda će nas još više zaprepastiti činjenica kako je sve više znanstvenika sigurno da je preokret u klimi, o kojemu se godinama govorilo, sada gotovo nemoguć. Naprosto smo dosegli točku u kojoj više nije moguće zaustaviti procese koji su se pokrenuli. No, nada uvijek postoji. Ukoliko se čovječanstvo naglo usmjeri na smanjenje stakleničkih plinova ipak možemo katastrofe koje nas očekuju svesti na minimum i tako spasiti tisuće života i smanjiti milijarde dolara štete.

Globalno, vremenske sezone požara produljile su se na oko 25 posto vegetacijske površine Zemlje, što je rezultiralo povećanjem prosječne duljine vremenske sezone požara za oko 20 posto, pokazali su promatrački podaci, a prenosi Reuters.

Profesor Betts rekao je da je Australija posebno osjetljiva na požare, jer je njezino kopneno područje zagrijavalo više od porasta prosječne globalne temperature za oko jedan stupanj Celzijusa od pretindustrijskih vremena.