Barack Hussein Obama, Jr. (Honolulu, Havaji, SAD, 4. kolovoza 1961.), američki političar (Demokratska stranka), bivši predsjednik SAD-a, na dužnosti od 20. siječnja 2009. pa do 20. siječnja 2017. godine. Bivši senator države Illinois i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2009. godine zbog zalaganja za nuklearno razoružanje.
Barack Obama rodio se na Havajima od majke Amerikanke i oca Kenijca koji su se vjenčali na studiju na Havajskom sveučilištu. Kada je Barack navršio dvije godine roditelji su mu se razveli, a njegov otac vratio se u Keniju te se zaposlio u tamošnjem ministarstvu gospodarstva. Dio svog djetinjstva Barack je proveo sa svojom majkom i očuhom u Indoneziji, no na Havaje se vratio završiti srednju školu nakon koje upisuje politološki studij na Columbia University gdje u roku diplomira i specijalizira se za vanjskopolitičke odnose. Nakon toga upisuje Harvard Law School koju također u roku završava.
Nakon školovanja zapošljava se kao odvjetnik za građansko pravo u Chicagu. Također radi i kao predavač na Chicago Law School gdje predaje ustavno pravo.
Obećana zemlja, jedna od najnestrpljivije iščekivanih knjiga su memoari 44. predsjednika SAD-a Baracka Obame. U prvom dijelu njegove fascinantne priče saznajemo o mladenačkim knjigama, idealima i događajima koji su ga oblikovali i usmjerili prema aktivizmu i razvili u njemu političku ambiciju koja ga je dovela do Bijele kuće. Osvrti u New York Timesu, Guardianu, Washington Postu i Marie Claire samo su neki od hvalospjeva knjizi koja je istodobno napeto političko štivo i vrlo osobni zapis o jednom od najburnijih perioda američke pa i svjetske suvremene povijesti: kriza na Wall Streetu, ratovi u Iraku i Afganistanu, uloga SAD-a u Arapskom proljeću, razgovori najviših svjetskih državnika o klimatskim pitanjima i globalnoj sigurnosti, borba za nacionalnu mrežu zdravstvene skrbi, saniranje ekološke katastrofe Deepwater Horizon i hvatanje Osame bin Ladena, samo su neki od problema s kojima se morao nositi prvi afroamerički predsjednik.
Prekrasno napisana i moćna knjiga u kojoj se jedan od najvećih svjetskih vođe suvremene povijesti ogolio bez presedana, iskreno govoreći o neslaganjima, razočaranjima, pogreškama i moralnim dvojbama koje je proživio, ali isto tako i o dirljivim trenucima, prekrasnim, hrabrim, samozatajnim ljudima. To je i priča o nadi i vjeri u demokraciju, u politiku koja može nadići podjele, zamjeranja i mržnju i graditi društvo na suosjećanju, međusobnom uvažavanju i zajedništvu.
Obama je prvi afroamerički predsjednik SAD-a, a u svom mandatu je bio i jedini afroamerički senator i tek peti u povijesti SAD-a.
Prvi mandat, na čijem početku je uživao dotada nezapamćenu dominaciju vlastite stranke u Kongresu, mu je bio obilježen prije svega nastojanjem da se u SAD uvedu elementi zapadnoeuropske države blagostanja, pri čemu je ključni element predstavljao tzv. Obamacare, odnosno zakon kojim je u SAD prvi put uveden sistem općeg i obaveznog zdravstveno osiguranja. Njegovo uvođenje početkom 2010. godine je predstavljalo dostignuće koje je izmaklo mnogim njegovim prethodnicima. Istakao se kao i veliki pobornik prava LGBT populacije, te je ukinuo kontroverzna vojna pravila Don’t Ask, Don’t Tell te je pred izbore 2012. godine postao prvi predsjednik koji otvoreno podržava pravo na istospolni brak. Na vanjskopolitičkom planu je, prije svega u retoričkom smislu, nastojao “okrenuti novu stranicu” u odnosu na svog prethodnika Busha, čime se tumači njegovo nagrađivanje Nobelovom nagradom za mir nakon samo nekoliko mjeseci mandata; kritičari su mu nešto kasnije zamjerali neodlučnost u odnosu na tzv. Arapsko proljeće, nastavak rata u Afganistanu, vojnu intervenciju u Libiji te još radikalnije i kontroverznije mjere u borbi protiv terorizma kao što su tzv. ciljane likvidacije. U borbi s ekonomskom krizom je imao manje uspjeha te je nezaposlenost dosegla visoku razinu a veliki dio američkog društva zabilježio pad standarda nezamisliv u ranijim decenijama; djelomično i zbog toga su se oporbeni republikanci oporavili i uspjeli povratiti Predstavnički dom za vrijeme kongresnih izbora 2010. godine. Njihov pokušaj da na tome temelje povratak u Bijelu kuću je, međutim, na općim izborima 2012. godine doživio fijasko nakon izuzetno skupe i brutalne kampanje na kraju koje je Obama uvjerljivo porazio republikanskog kandidata Mitta Romneya.
Živi u Washingtonu sa suprugom Michelle s kojom ima dvije kćeri, Maliju i Sashu.
Tekst: Planetopija; Wikipedija
Izdavač: Planetopija
