Opsežna analiza ljudi koji jedu gljive sugerira da imaju manji rizik od razvoja depresije.

Za sada autori kažu da podatke treba tumačiti s oprezom. Uvijek postoji šansa da su rezultati puka korelacija, pogotovo jer se činilo da konzumacija više gljiva nije dodatno smanjila izglede za depresiju.

Ipak, ovo je jedna od prvih velikih promatračkih studija o općoj konzumaciji gljiva i depresiji. Uključuje podatke o prehrani i mentalnom zdravlju više od 24 000 odraslih osoba diljem Sjedinjenih Država od 2005. do 2016. godine.

Bijele gljive ( Agaricus bisporus ) su gljive koje se najčešće jedu u SAD-u i pune su kalija, za koji se smatra da pomaže u smanjenju tjeskobe. Poznato je da druge jestive gljive poput lavlje grive sadrže neurotrofne čimbenike povezane sa zdravljem mozga, kao i protuupalne tvari, za koje se smatra da pomažu u ublažavanju simptoma depresije.

Ali znanost o prehrani je vrlo kompleksna. Gljive sadrže niz vitamina, minerala i antioksidansa koji bi mogli pridonijeti njihovim očitim antidepresivnim učincima. Zadirkivanje o tome koji su čimbenici u igri zahtijevat će mnogo više molekularnih, kliničkih i epidemioloških studija.

Ipak, postoji snažan antioksidans poznat kao ergotionein sadržan u gljivama na koji znanstvenici imaju usmjerenu pažnju. Ljudi ga mogu dobiti samo prehranom, a gljive ga imaju u najvećim koncentracijama od svih svježih namirnica koje konzumiramo. Ipak, to je samo potencijalno objašnjenje. Više istraživanja među većim skupinama trebat će proučiti što je različito kod određenih gljiva i kako te razlike u konačnici utječu na ljudsko zdravlje.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA