Industrija palminog ulja nije dobra za planet. Oslobađanje prostora za ove usjeve neizbježno je dovelo do krčenja šuma, isušivanja tresetišta, širokog gorenja, gubitaka biološke raznolikosti, emisija stakleničkih plinova i zagađenja zraka. Ali koje zelenije mogućnosti imamo?

Uz malo istraživanja utjecaja alternativnih usjeva na okoliš, neki istraživači misle da bismo još gore mogli trgovati jednim zlom za drugo. Bojkot palminog ulja možda ima smisla iz socijalnih i političkih razloga, kažu, ali u ekološkom smislu to bi moglo pogoršati stvari.

Pregled koji uspoređuje utjecaje palminog ulja i biljnih ulja sada je pojačao tu zabrinutost.

Iako postoje vrlo stvarne opasnosti za okoliš kada je riječ o industriji palminog ulja, istraživanje utjecaja i kompromisa ostalih usjeva ozbiljno je ograničeno.

Usjevi palminog ulja daju po deset puta više proizvoda po jedinici zemlje i mogu se uzgajati na mjestima neprikladnim za mnoge druge usjeve. Izvještaj Međunarodne unije za zaštitu prirode iz 2018. godine izvijestio je da uljane palme čine oko 35 posto svih biljnih uljanih kultura dok rastu na samo 10 posto dodijeljenog zemljišta.

Jasno je da je palmino ulje igralo ključnu ulogu u krčenju šuma širom svijeta, posebno na početku kada su dodavane nove plantaže. No, između 2000. i 2013. godine, pregledom 23 studije utvrđeno je da je samo 0,2 posto globalne krčenja šuma uzrokovano razvojem uljane palme.

Danas alternativni usjevi poput soje zapravo uzrokuju dvostruko krčenje šuma, posebno u dragocjenim ekosustavima poput Amazone.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA