Dana 4. studenoga, kao i svake godine dosad, HNK u Zagrebu obilježava Dan hrvatskoga baleta. Naime, prije točno 147 godina, 4. studenoga 1876. zagrebačka je Opera praizvela operu Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca te su tom prigodom na programskoj cedulji prvi put bila navedena imena plesača i koreografkinje baletnih dijelova te opere.

Zanimljivost vezana uz to prvo dokumentirano pojavljivanje baleta unutar neke predstave govori kako ono nije bilo dobro primljeno kod kritike, a koreografiju Ivone Freisinger oštro je kritizirao i August Šenoa te je nazvao „besmislenim đipanjem“ naglašavajući kako balet iz Zrinjskog „valja svakako izbrisati“.

Na svu sreću Šenoina sugestija nije prihvaćena te se nakon toga ne osobito obećavajućeg početka hrvatski balet polako razvijao. Prema Maji Đurinović, „balet je od svojih prvih pojava na zagrebačkoj sceni više puta ukidan da bi se entuzijazmom i umjetničkom vizijom pojedinaca ponovno iz početka uvozio i pokretao“. Bilo je potrebno gotovo pedeset godina od toga skromnog početka da Balet postigne svoju autonomiju unutar kazališta te postavi osnove profesionalizma na kojima i danas temelji svoje postojanje i umjetničko djelovanje.

Dan hrvatskog baleta zagrebački HNK već dulji niz godina obilježava otvorenim baletnim classom, u suradnji sa Školom za klasični balet u Zagrebu.

Ulaz je slobodan, program počinje 4. studenoga u 10 sati, a ulaznice se mogu dobiti na kazališnoj blagajni. Svi zainteresirani moći će pogledati kako izgleda radni dan plesača, tj. onaj njegov dio koji inače ostaje skriven publici.

Osim redovnog programa, ove godine ansambl Baleta prikazat će i baletnu točku koja je posebno koreografirana za petnaest novih članova ansambla koji su se od ove sezone pridružili Baletu nakon velike međunarodne audicije, otvarajući tako, jedno novo poglavlje hrvatskoga Baleta.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA