U posljednja 24 sata ljudi su na YouTube prenijeli više od 720.000 sati videa. Prema izračunima koje je prije nekoliko godina napravio fizičar sa Sveučilišta Portsmouth Melvin Vopson, ova doslovna masa vizualnih slika – zajedno s pola milijarde tweetova, bezbroj tekstova, milijardi WhatsApp poruka i svaki drugi bit i bajt informacija koje smo stvorili – moglo bi učiniti naš planet malo težim.

To je divlji koncept za koji je malo vjerojatno da će biti prihvaćen bez mnoštva dokaza. Eksperiment koji je nedavno predložio Vopson na temelju eksplozija antimaterije mogao bi na neki način uvjeriti znanstvenu zajednicu da informacija ne samo da bi mogla imati masu, već bi mogla biti i čudno novo stanje materije.

Teorija informacija nije lak koncept za probavu. Lako možemo zamisliti preuzimanje koda od jedinica i nula koji našem računalu govori koje zvukove i slike treba prikazati, ali informacije se također mogu primijeniti na nedigitalne stvari, kao što su karakteristike koje govore česticama kako se ponašati.

To ga čini važnim čimbenikom u opisivanju stvari poput količine reda i promjena u energiji koja čini sustav.

Dovedeno do krajnosti, eksponencijalno gomilanje mačjih videa, unosa na Wikipediji, Twitter beefs i TikTok auto pjevanja dovelo bi do nekih šokantnih posljedica u dalekoj budućnosti. Ne samo da bismo mogli ostati bez materijala za držanje svih tih podataka, već bi neograničeni digitalni rast također značio da će značajan dio Zemljine mase na kraju biti u obliku digitalnih informacija.

Zapravo, za 350 godina, neki stručnjaci predviđaju da bi težina naših digitalnih bitova mogla premašiti sve atome na Zemlji.

Ako zanemarimo scenarije informacijske krize sudnjeg dana, takva teorija mogla bi promijeniti način na koji izračunavamo masu pod određenim okolnostima, što bi dovelo do novih teorija koje bi nam mogle dati bolju predodžbu o prirodi tamne tvari.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA