Doba Rolling Stonesa – Biografija najvećeg rock benda na svijetu – Review

Kao što piše Lesley-Ann Jones, Rolling Stonesi “još uvijek lutaju svijetom poput zahrđalih tenkova bez rata. Skačući, trzajući, bljeskajući, pozirajući, ove sedamdesetogodišnjake karikature s licima koja su možda bila u mikrovalnoj pećnici, ali dolaze kao vječiti trideset godišnjaci.”

Dana 12. srpnja 1962., Rollin’ Stonesi su održali svoj prvi nastup u londonskom jazz klubu Marquee. U nastavku je dodano ‘g’, iskra je upaljena i njihova je sudbina bila zapečaćena. Nema povratka.

Ovih pet bijelih britanskih klinaca krenulo je svirati glazbu crne Amerike. Izbrusili su stil koji je pretočio bluzerske podtonove u mračne insinuacije žena, seksa i droga. Prokazani kao “kvaritelji mladosti” i “glasnici đavla”, stvorili su neke od najuzbudljivijih glazbenih taktova ikada snimljenih.

Detaljna kronologija uključuje originalnog člana benda Briana Jonesa, koji je umro od navodnog utapanja nedugo nakon što su Mick Jagger i Keith Richards zatražili od njega da podnese ostavku. Nekoliko žena koje su blisko povezane s bendom također se ističu ponajprije Anita Pallenberg i Marianne Faithfull, od kojih svaka dobiva cijelo poglavlje.

Jones također posvećuje jedno poglavlje dugoj vezi basista Billa Wymana s maloljetnom obožavateljicom Mandy Smith, s kojom je počeo izlaziti kad je imala 13 godina, a oženio se kad je imala 18. Međutim, kao i u većini izvještaja o Stonesima, primarni fokus je na Jaggeru i Richardsu, na kojega Jones upire prstom zbog litanije grijeha. Ona implicira da oni snose odgovornost za Jonesovu smrt, ubojstvo obožavatelja tijekom njihova nastupa na festivalu u Altamontu 1969., epidemiju teških droga koja je započela kasnih 1960-ih, uspon “korporacijskog rocka”—i još mnogo toga.

Ponekad se priča čini kao varijacija na pjesmu Krisa Kristoffersona “Blame It on the Stones”, a Jones često podsjeća čitatelje na svoj status rock insajderice i njezine osobne veze s mnogim imenima koja spominje.

Sada se njihov zvuk i stav čine glasnijima i utjecajnijima nego ikada. Elvis je mrtav i Beatlesi su gotovi, ali Jagger i Richards koračaju svijetom. Stonesi možda skupljaju mahovinu, ali oni se valjaju, ne prestaju i još i dalje nezaustavljivo stvaraju i ostavljaju bogato nasljeđe generacijama koje dolaze.

Ipak, kako su ultimativni neprilagođeni antiestablišmentu postali globalni brend kakav poznajemo danas? Koje su njihove zaboravljene ostavštine? Dotičući se svih ključnih događaja iz povijesti Rolling Stonesa (smrt Briana Jonesa, Altamont, racija u Redlandsu…), velikih ljubavi (Anita Pallenberg, Marianne Faithfull…) kroz tristotinjak stranica praćenih i nekim do sada rijetko viđenim fotografijama Jones slaže sliku o bendu otvarajući zanimljiva i ne baš uvijek ugodna pitanja: može li umjetnik doista biti odijeljen od svoje umjetnosti?

Nova povijest Lesley-Ann Jones prati ovaj kontradiktorni, uznemirujući, granitni i nezaustavljivi bend kroz nadu, slavu i izgnanstvo, u godine nesreće i nakon toga u rocku koji je u tijeku. . . gdje se čini da su Stonesi više nego ikad u suprotnosti s vrijednostima i naslijeđem protiv kojih su se uvijek bunili. Dobri, loši, a često i ružni, evo Rolling Stonesa kakvih dosad nije bilo.

Koliko god mislili da znate o Stonesima prije nego što ste ih pročitali, nakon ove knjige ćete sigurno znati više.

Lesley-Ann Jones britanska je biografkinja, romanopisac, televizijska voditeljica. Svoj je zanat izbrusila na Fleet Streetu, gdje je više od dvadeset godina radila kao novinska kolumnistica i autorica priloga. Također je puno radila na radiju i televiziji, redovito se pojavljuje u glazbenim dokumentarcima u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u i Australiji, te je scenaristica i koproducentica filma ‘The Last Lennon Interview’, filma o konačnom susretu u New Yorku, između bivšeg voditelja Beatleasa i BBC Radio One Andyja Peeblesa.

Izdavač: Rockmark