Europske poljoprivredne subvencije potiču proizvodnju hrane s velikim ugljičnim otiskom

Nedavna studija otkrila je da 82% poljoprivrednih subvencija Europske unije (EU) ide u korist stočarstvu i proizvodnji životinjskih proizvoda, što doprinosi emisiji stakleničkih plinova i otežava postizanje klimatskih ciljeva bloka.

Istraživanje, koje je provedeno na Sveučilištu u Oxfordu, analiziralo je raspodjelu subvencija EU-a za poljoprivredu u razdoblju od 2013. do 2020. godine. Rezultati su pokazali da su stočarska poljoprivreda i proizvodnja mlijeka, jaja i mesa dobile neproporcionalno velik dio sredstava, dok su subvencije za uzgoj povrća, voća i žitarica bile znatno manje.

Prema studiji, ova raspodjela subvencija potiče poljoprivredne sustave koji su intenzivni u emisiji ugljičnog dioksida. Stočarstvo je odgovorno za oko 14,5% globalnih emisija stakleničkih plinova, a proizvodnja mesa i mlijeka posebno su emisijski intenzivne zbog potrošnje fosilnih goriva, krčenja šuma i korištenja gnojiva.

Autori studije upozoravaju da su ove emisije u suprotnosti s ciljevima EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine. Ukazuju da bi se subvencije EU-a za poljoprivredu trebale preusmjeriti na održivije poljoprivredne prakse, kao što su agroekologija i permakultura, te na uzgoj biljnih proizvoda s manjim ugljičnim otiskom.

Osim toga, studija predlaže uvođenje poreza na ugljični dioksid za poljoprivredne emisije, što bi dodatno potaknulo poljoprivrednike da smanje svoj utjecaj na okoliš.

Subvencije EU-a za poljoprivredu već duže vrijeme su predmetom kritika zbog toga što potiču nepravednu konkurenciju i štetne utjecaje na okoliš. Ova studija dodatno jača argument za reformu poljoprivredne politike EU-a u skladu s klimatskim ciljevima bloka.