Zaštićena područja pomoći će samo vrstama koje migriraju kako bi izbjegle zagrijavajuću klimu ako ih je dovoljno, strateški su smještene i omogućuju reprodukciju, pokazalo je najnovije istraživanje.

Budući da će do sredine stoljeća brojnost čovječanstva premašiti 9 milijardi, mnogim životinjama i biljkama na našem prepunom planetu ozbiljno prijeti smanjenje staništa.

Iskopavanje prirodnih rezervata ključno je za njihov dugoročni opstanak, kažu stručnjaci.

No, nova studija koju je objavilo Kraljevsko društvo zaključuje da bi vrste u Britaniji koje se nastoje prilagoditi klimatskim promjenama migracijom mogle propasti jer neka strateški locirana staništa diljem zemlje ostaju nezaštićena.

Od leptira do ptica, jedan od vodećih autora studije Tom Travers kaže da se nalazi odnose na tisuće vrsta biljaka, životinja, pa čak i bakterija.

“Postoji toliko mnogo dokaza da se to kretanje događa s toliko vrsta”, rekao je.

Kako se klima zagrijava, životinje i biljke će se vjerojatno prilagoditi migracijom prema sjeveru kroz generacije.

Kako bi utvrdili koja su područja ključna za to kretanje, znanstvenici su zamislili kartu kao da prikazuje električnu struju koja teče od juga prema sjeveru.

Smatralo se da staništa pružaju “povezanost” samo ako se sastoje od zemljišta do kojih potomci vrste mogu doći i na njima se naseliti dovoljno dugo da se mogu razmnožavati.

Povećanje veličine i kvalitete prirodnih rezervata pomaklo je globalnu agendu usred znakova krize biološke raznolikosti.

Gotovo 30 posto vrsta katalogiziranih na Crvenom popisu Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) prijeti izumiranje.

Nacrt sporazuma o kojima se pregovara uoči summita bioraznolikosti UN-a u Kini sljedećeg proljeća pozvao je imenovanje 30 posto kopna i oceana površine kao zaštićeni roku od deset godina.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA