Galerija Klovićevi dvori – Predavanja i vodstva uz izložbu U početku bijaše kraljevstvo

Predavanje dr. sc. Dine Milinovića, glavnog autora izložbe kojim ujedno započinjemo ciklus predavanja četvrtkom u 18,00 sati uz izložbu U početku bijaše kraljevstvo.
Ulaz na predavanje dr. sc. Dine Milinovića je slobodan.

Dino Milinović: U početku bijaše kraljevstvo – 20. 11. u 18 sati

Tijekom 2025. godine nizom proslava obilježili smo jedanaest stoljeća otkako se uz hrvatsku državu vezuje pojam „kraljevstva“. Je li doista 925. godine okrunjen prvi hrvatski kralj, je li to bilo na Duvanjskome polju i je li doista riječ o Tomislavu, o tome i dalje postoje prijepori. Međutim, ako povjesničari i ne mogu rekonstruirati sve komadiće ovog mozaika, danas raspolažemo s dovoljno uvjerljivih indicija koje nam daju za pravo da o tome govorimo s pouzdanjem i da na tome gradimo temelje naše državne tradicije. Nesumnjivo je proslava tisućite obljetnice kraljevstva 1925. godine bila na tragu nacionalnog romantizma 19. stoljeća, historicističkih pokreta u kulturi i velikih političkih promjena do kojih je došlo nakon I. svjetskoga rata. Jednako je, međutim, točno i da se takva ideja naslanja na dugi niz izvora, dokumenata, spomenika, citata i pretpostavki koje su nam pristigle iz vremena srednjega vijeka i koje je prvi pokušao sustavno prikupiti otac hrvatske historiografije, Trogiranin Ivan Lučić (Iohannes Lucius) u svome djelu „O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske“ (De regno Dalmatiae et Croatiae), objavljenom 1666. godine.

Kraljevstvo, isprva u svojoj stvarnoj, povijesnoj manifestaciji, a potom kao ideja koja u sebi sadrži jezgru političkog opstanka, ne prestaje biti središnja misao hrvatske političke stvarnosti i promišljanja sve do 20. stoljeća. Iskustvo koje smo stekli na tome putu neobično je bogato: učili smo se organizaciji društva i države zasnovanima na rimskom pravu i porukama evanđelja; suživotu s drugim narodima u različitim političkim konstelacijama i unijama; parlamentarnom dogovaranju (uz pokoji „vritnjak“), ali i oružanom otporu osvajačima ili tiraniji. Cijelo to vrijeme nosila nas je ideja kraljevstva i pomogla nam preživjeti stoljeća kontinuiranih ratova, podjela i nesigurnog života na granici. Od Krbavske bitke 1493., gdje že pobeždena bisi čest hrstjanska, pa do ukidanja Vojne krajine 1881. proteklo je gotovo četiri stotine godina. Četiri stoljeća, za koje vrijeme Muze ipak nisu šutjele.

Izložba „U početku bijaše kraljevstvo“ u Galeriji Klovićevi dvori, krunski događaj jubilarne godine, podijeljena je na tematske cjeline osmišljene u skladu s dominantnim povijesnim, društvenim i kulturnim fenomenima. Iz dvorane u dvoranu naglasak je na pravnom i simboličkom kontinuitetu kraljevstva, koji nam dopušta pratiti ideju državnosti tijekom stoljeća, od nastanka hrvatske države i narodnih vladara u ranome srednjem vijeku do izbora tuđih dinastija. Ta „ideja dugog trajanja“ vodila je hrvatsku domoljubnu i političku misao sve do naših dana, iznalazeći razne mnemotehnike koje su pripomogle njezinu formiranju i artikuliranju. Povijesni slijed koji na taj način pratimo otkriva specifični „mentalitet“ hrvatske državnosti. On se očituje u trajnoj pripadnosti „imperijalnim nadstrukturama“ (Rimska Crkva, Franačko Carstvo, Bizant, Zemlje krune sv. Stjepana, Habsburška Monarhija), ali i različitim oblicima komunalne mikro državnosti koje ponajbolje utjelovljuje Dubrovačka Republika.

„Mi plivamo u povijesti kao ribe u vodi i ne možemo joj uteći“, rekao je Eric Hobsbawm. Uostalom, nema razloga da bježimo od nje. Naša povijest, to su rijeke u kojima plivamo, more koje nas oplakuje, potoci koji navodnjavaju naša polja, vinograde i maslinike – bez njih ništa ne raste, ništa ne živi. U toj povijesti ima puno priča, i to je dobro, jer priče su odgovor na naše najdublje težnje, pojedinačne i kolektivne. Iz priča izrastaju ideje, iz ideja izrasta nešto novo, katedrala našeg zajedništva. Iz davne krunidbe, koja se mogla dogoditi 925. godine, izrasla je naša sadašnjost, Republika Hrvatska, ravnopravna članica velike obitelji europskih naroda s kojima dijeli zajedničku povijest i ideale već više od jedanaest stoljeća. To je, naposljetku, razlog zašto smo od listopada 2025. do veljače 2026. godine pretvorili Klovićeve dvore u „velike dvorane pamćenja“.   Dino Milinović