Pradomovina svih modernih domaćih konja vjerojatno se nalazila uz stepe zapadne Euroazije prije otprilike 4200 godina, prema novim genetskim istraživanjima.

Čini se da su unutar samo 1.000 godina moćni i poslušni konji uzgajani u današnjoj modernoj Rusiji, zamijenili sve ostale pasmine u Europi i Aziji.

Do 1000. godine prije Krista putovanje konjima službeno je postalo globalno i iz temelja je promijenilo ljudsko kretanje, kulturu i ratovanje.

Drevni konji uzgojeni u donjem dijelu Volga-Dona u Rusiji nisu bili prvi koje su ljudi pripitomili. Postoje stariji primjeri jahanja u srednjoj Aziji, Iberiji i Anadoliji ali čini se da je određeni genetski profil ovih stvorenja bio najkorisniji za ljude.

Kad su istraživači mapirali promjene u populaciji 273 drevna genoma konja, svaki s mogućeg mjesta za pripitomljavanje konja, otkrili su da su moderni domaći konji grupirani u skupinu koja je zemljopisno raširena u drugom tisućljeću prije nove ere.

Na kraju je ovaj skup bio genetski najsličniji konjima koji su živjeli u zapadnoeuroazijskim stepama prije i tijekom trećeg tisućljeća prije nove ere.

Rezultati sugeriraju da su preci modernih domaćih konja zamijenili gotovo sve ostale populacije konja kako su se širili Euroazijom.

Jedan gen, nazvan GSDMC, povezan je s poslušnijim ponašanjem, dok je drugi gen, ZFPM1, povezan s jačom kralježnicom.

Oba gena sugeriraju da su konji uzgajani za jahanje, dobre izdržljivosti i sposobnosti podnošenja težine, kao i mirnog i povjerljivog temperamenta.

Nalazi se pridružuju sve većem popisu studija koji se suprotstavljaju prethodnoj pretpostavci da su jahanje u Europu donijeli nomadski stočari s istoka prije otprilike 5000 godina.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA