U posljednjih nekoliko godina, jaka alkoholna pića postala su najviše konzumirana vrsta alkoholnih pića u odnosu na volumen alkohola. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije WHO iz 2015. ukazuju kako se polovica globalne konzumacije alkohola odnosi na jaka alkoholna pića. 1960. godine globalni udio pojedinih alkoholnih pića bio je vrlo blizak pa je tako 28 % zauzimalo pivo, 34 % vino i 37 % jaka alkoholna pića. Međutim, kasnije se to značajno promijenilo. Između 1960. i 2015. udio jakih alkoholnih pića popeo se s 37 % na 50 %. Promjene u potrošnji jakih alkoholnih pića na globalnoj razini rezultat su stabilne potražnje u bogatijim zemljama i sve veće potražnje na tržištima u nastajanju. Prihod je očito važan faktor u određivanju potrošnje alkohola, ali također su važni i drugi čimbenici, poput globalizacije, povijesti i lokalnih sklonosti. Iako se čini da potrošnja alkoholnih pića u istočnoj Europi opada posljednjih desetljeća, čini se da postoji prostor za daljnji rast u Aziji, također izvan Kine i Indije. Osim Japana (gdje je potrošnja alkoholnih pića po stanovniku već najveća na svijetu) tržište alkoholnih pića pokazalo je snažan rast u azijskim zemljama u razdoblju od 2005.-2015. godine.Povijesno se pokazalo da su jaka alkoholna pića pogodnija za trgovinu na duže relacije u usporedbi s pivom ili vinom zbog većeg sadržaja alkohola. Podaci FAO-a otkrivaju da se diljem svijeta u 2016.-oj godini trgovalo s gotovo 28 milijardi dolara vrijednosti jakih alkoholnih pića. Izvozom alkoholnih pića dominiraju zemlje Europe, koje u vrijednosti predstavljaju 18 milijardi ili 66 % globalnog izvoza. Whisky i cognac-i predstavljaju većinu tih alkoholnih pića u izvozu Europe.

Tema aktualnog broja Gospodarskog lista je Proizvodnja domaćih rakija i likera. O tome i mnogim drugim temama čitajte u Gospodarskom listu.