Pleternica, grad u Slavoniji, 12 km jugoistočno od Požege; 3443 st. (2011). Leži u Požeškoj kotlini, na ušću rijeke Londže u Orljavu, na 153 m apsolutne visine te uz željezničku prugu Našice–Batrina. Župna crkva sv. Nikole (1967). Smotra izvornih i narodnih običaja Lipanjski dani stvaralaštva – LIDAS (od 1983). Pilana; u okolici vinogradi (Požeška gora). – U povijesnim izvorima prvi se put, pod imenom Sveti Nikola, spominje 1270., a pod sadašnjim nazivom 1427. U srednjem vijeku Pleternica je bila trgovište oko kojega su se nalazila vlastelinstva Gorjanskih (XIV–XV. st.), Tőrőkija Pleterničkih (1432–43) i Berislavića Grabarskih (početkom XVI. st.). Za osmanske vlasti (1536–1687) varoš Pleternik bila je sjedište nahije Gnojnice. U XVIII. i XIX. st. gospoštija se nalazila u posjedu baruna F. Trenka. Razvojem društvenoga života početkom XX. st. u Pleternici su bili utemeljeni pjevačko društvo »Trenk« (1905), Hrvatska čitaonica i Hrvatski sokol (1907). ( Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. )

Crkva sv. Dimitrija Brodski Drenovac, 14.st.

Nekada, kao i danas, na mnogim televizijskim, radijskim, tiskanim i elektroničkim medijima, uz manifestacije od vrhunskog značenja obično se spominje: „Javljamo se iz srca Slavonije, iz Zlatne Požeške doline.“ Iz doline omeđene s pet planina: Papuk Psunj, Krndija, Dilj i Požeška gora, koje kao srce opasuju visoravan na kojoj se njišu zlatni klasovi pšenice, zelene pašnjaci, vinogradi i proplanci, kroz koju teku bistre i vesele rijeke. U tom raju smjestila se Pleternica, grad na izlazu iz Požeške doline, ali i na ulazu, grad kroz koji svatko dolazi i odlazi, ali se u njega i vraća.

Kavana i prenočište Marinović

Od opisa LZMK iz preambule, do danas se ponešto promijenio opis Pleternice i to na bolje.
O tim pomacima svjedoči ova opsežna monografija pleterničanina Dragutina Pavličevića i suradnika: Katarine Aladrović-Slovaček; Dragutina Bajt; Josipa Hurtiš; Franje Novak; Hrvoja Potrebica; Tomislava Radonić; Vlade Štibrić; Dorotea Valenta i Juraja Zelić.

Monografija donosi: zemljopisne značajke, povijesni pregled, kulturu, prosvjetu i duhovni život, aktualne udruge i druge vrijedne sadržaje.

Uredi Grada Pleternica, uredi Hrvatskih šuma

Monografija je uređena na enciklopedijskim principima i predstavlja nezaobilaznu građu u proučavanju povijesti, kulture, društvenog i gospodarskog života mjesta, a poslužit će također kao turistička promidžba pleterničkog kraja.

Pavličević, Dragutin, hrvatski povjesničar (Luka Krmpotska, 15. I. 1932). Diplomirao 1956. povijest i hrvatski jezik na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Isprva radio kao nastavnik u Pleternici, a nakon završena izvanrednoga studija povijesti na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1964), postao je predavač povijesti na Pedagoškoj akademiji u Petrinji. God. 1965. utemeljio je Povijesno društvo za Sisak, Petrinju i Banovinu. God. 1968–70. bio je ravnatelj gimnazije u Petrinji, a 1970–76. urednik u Školskoj knjizi u Zagrebu. God. 1976. doktorirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1976. bio je znanstveni suradnik u Institutu za hrvatsku povijest, potom znanstveni savjetnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a 1997–2003. znanstveni savjetnik u Institutu društvenih znanosti »Ivo Pilar«. Jedan je od pokretača Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Autor je mnogih udžbenika, priručnika i didaktičkih materijala za nastavu povijesti. U znanstvenom radu bavi se hrvatskom poviješću XIX. i XX. st., posebice agrarnom problematikom, istočnim pitanjem, hrvatskom dijasporom i pitanjem granica. Uredio je zbornike Vojna krajina (1984) i Krbavska bitka i njezine posljedice (1997). Značajnija djela: Narodni pokret 1883. u Hrvatskoj (1980), Hrvatske kućne zadruge (I, 1989), Moravski Hrvati: povijest, život, kultura (1994), Povijest Hrvatske (1994), Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine (2000), Iz ambara sjećanja i divana (2007), Hrvati i istočno pitanje (2007), Grad Pleternica: 1270.–2010. (koautor, 2009), Hrvatske kućne/obiteljske zadruge (I–II, 2010). Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, LZMK 2020.

Monografiju je izdao Grad Pleternica 2009.g.