Ima li svaka zvijezda planete?

1992. godine astronomi su otkrili prvi planet izvan Sunčevog sustava. Od tada, teleskopi su uočili tisuće ovih takozvanih egzoplaneta kako kruže ne samo oko zvijezda sličnih Suncu, već i u binarnim zvjezdanim sustavima; male, hladne zvijezde zvane crveni patuljci; pa čak i ultraguste neutronske zvijezde.

Dovoljno je da se zapitate: ima li svaka zvijezda vani barem jedan planet koji kruži oko nje?

Jednom riječju, ne, rekao je Jonathan Lunine, predsjednik Odjela za astronomiju na Sveučilištu Cornell. To jest, barem ne koliko znamo.

“Uvijek je pitanje možete li nešto otkriti ili ne. Čovjek ne zna sa sigurnošću. Ali sigurno je slučaj da postoji mnogo zvijezda na kojima se tragalo za planetima, a do danas nijedna nije pronađena.”

Znanstvenici procjenjuju da u našoj galaksiji ima planeta koliko i zvijezda, rekao je Lunine, ali ti planeti nisu ravnomjerno raspoređeni. Neke zvijezde – poput Sunca, kao i TRAPPIST-1 , zvijezda crvenog patuljka udaljenog oko 40 svjetlosnih godina – dom su za više od pola tuceta planeta, dok druge možda nemaju niti jedan.

Ali što čini da jedna zvijezda ugošćuje toliko planeta dok druge lete solo? Znanstvenici misle da to proizlazi iz načina na koji je zvijezda nastala. Kada se mlade zvijezde formiraju, obično su okružene prstenom čestica prašine. Te se čestice sudaraju jedna s drugom i tvore sve veće i veće nakupine, koje na kraju mogu formirati planete. No, nisu sve mlade zvijezde te sreće.

U rjeđim slučajevima, nakupina mlade zvijezde puna prašine mogla bi se okretati tako sporo da se jednostavno sruši u zvijezdu bez stvaranja diska, rekao je Lunine. Također je moguće da zvijezda formira planete samo da bi ih intenzivna gravitacija druge zvijezde izbacila iz Sunčevog sustava ili ih barem poslala predaleko da bi ih se otkrilo.