Otvorenje izložbe Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad autora Jelene Blagović i Gorana Trbuljaka održat će se u četvrtak, 7. listopada u Galeriji SC s početkom u 19:00. Izložba je otvorena do 28. 10., radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.
Riječ je o dijalogu na temu autorstva u filmskoj umjetnosti i vrijednosti formalnog priznanja kojem većina umjetnika teži – vlastitoj monografiji. Na izložbi će biti prikazani elementi kojima se promišlja i razlaže centralni rad izložbe, eksperimentalni film u režiji Jelene Blagović inspiriran umjetničkim radom Monografije Gorana Trbuljaka.
Autorica predgovora Leonida Kovač napisala je: “…Krenem li od pojma lika zapitat ću se je li to u ovom filmu Goran Trbuljak, Vlado Kristl, Jelena Blagović, Snimatelj, Kompozitor, Montažer, Dizajner zvuka, Nepoznat Netko ili Nepoznato Nešto? I što bi ovdje, u svojevrsnom hommageu barem dvojici filmskih eksperimentatora, bila fabula? Budući da je lik nedvojbeno tranzitivan, fabula se, susljedno tome, gnijezdi u trajnom stanju metamorfnosti. … U režijskom postupku Jelene Blagović događa se svojevrsna prefiguracija koju je moguće odčitati kao citat početnih kadrova Trbuljakovog hibridnog filma Svaki dan je za sebe svi zajedno nikad (2002.). Trbuljakov je naslov citat stihova Vlade Kristla objavljenih 1961. u samizdatu naslovljenom Pet bijelih stepenica. Film je crno-bijeli, kao uostalom i jedan od Kristlovih Varijabla (1961.) koji je u animiranom dijelu filma fabuliran kao svojevrsna subliminalna poruka, ali i plijen u provalnoj krađi. Poznato je da je vizualni eksperimentator i politički anarhist Vlado Kristl bio i animator, kao i to da je direktor fotografije mnogih narativnih filmova Goran Trbuljak, ujedno i autor jednog od kapitalnih radova hrvatske konceptualne umjetnosti Činjenica da je nekom dana mogućnost da napravi izložbu važnija je od onoga što će na toj izložbi biti pokazano (1973.). Ta će jasna i precizna formulacija četrdesetak godina poslije metamorfirati kroz Trbuljakovu izvedbu stotina vlastitih Monografija: Crno-bijelih, Bijelih i Kolor, koje posve otklanjaju od standardne predodžbe monografije nekog umjetnika. U predgovoru kataloga izložbe tih unikatnih, ručno rađenih i “samizdatih” monografija Goran Trbuljak zapisuje: “Kada autor dođe u zrele godine voli vidjeti svoje radove u nekoj debljoj knjizi o umjetnosti. Tada je za njega idealna ona knjiga u kojoj nema drugih umjetnika, gdje je on sam na svim stranicama – slikom i tekstom.”.
Jelena Blagović (r. 1983.), završila je Fotografski odjel Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, a zatim studij fotografije pri Istituto Superiore di Fotografia e Arti Visive u Padovi, Italija. Školovanje nastavlja na University of Westminster u Engleskoj, gdje nakon završenog preddiplomskog i diplomskog studija umjetničke fotografije i teorije fotografije stječe diplomu magistra umjetnosti. Zaposlena je kao docentica na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za fotografiju Odsjeka snimanja. Voditeljica je ADU Galerije f8 i stalni sudski vještak za fotografiju – intelektualno vlasništvo i autorska prava. Izlagala je na 20 samostalnih i brojnim skupnim izložbama u zemlji i svijetu, te je dobitnica mnogih nagrada i priznanja.
Goran Trbuljak (r. 1948.), snimatelj, redatelj, likovni umjetnik, sveučilišni profesor. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je 1972. godine diplomirao na Grafičkom odsjeku. Nakon dvije godine usavršavanja slikarstva na École Nationale des Beaux Arts u Parizu, nastavio je studirati u Zagrebu i diplomirao je 1980. godine na tadašnjoj Akademiji za film, kazalište i TV (danas Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu) na Odsjeku snimanja. Od 1988. godine zaposlen je kao profesor filmskog snimanja na toj visokoškolskoj ustanovi, iz koje 2018. godine odlazi u mirovinu. Osim profesionalnog bavljenja filmom i umjetničkom djelatnošću na području likovnih umjetnosti, fotografije, videa, konceptualnih umjetnosti, radio je kao grafički urednik i urednik fotografije u časopisu Film, Polet i Gordogan te povremeno pisao i piše o fotografiji, filmu i slikarstvu u časopisima Spot, Film, Danas, Start, Globus i Slobodna Dalmacija. Kao snimatelji i direktor fotografiije snimio je brojne dugometražne igrane filmove, te niz kratkometražnih, eksperimentalnih, televizijskih filmova i serija.