Izložba „Motivi zavičaja – Ivan Rubčić (1886. – 1940.), učitelj i fotograf“ – ponedjeljak, 16. svibnja u 13 sati u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu (Savska cesta 18.)
Organizator: Hrvatski školski muzej
Partner: Tehnički muzej Nikola Tesla
Autorica izložbe: Elizabeta Serdar
Likovni postav izložbe: Ante Serdar
Skeniranje negativa na staklu: Foto studio Centar
Obrada fotografija: Staša Popadić
Pedagoški program: Ivana Dumbović Žužić, Hrvatski fotosavez
Marketing: Marijana Bračić
Osobito vrijednu građu, 1088 staklenih fotoploča (negativa) različitih formata, Hrvatskome školskom muzeju 2019. darovala je gospođa Branka Kovačević. Pregledavajući staklene ploče, uočavamo različite motive – pojedinačne i skupne, obiteljske portrete, različite događaje, mjesta i krajolike Hrvatske (Gospić, Smiljan, Velebit, Novalja, Split, Šibenik, Sisak, Letovanić…) iz vremena od 1910. do 1939. Nekoliko je dosad neobjavljenih snimaka vezano za Smiljan i Nikolu Teslu. Ne nailazimo na motive Zagreba, no ipak se nadamo da će jednoga dana i oni negdje biti otkriveni! Na osnovi nekih zapisa na građi te korištenjem gradiva iz Arhivske zbirke našega muzeja, kontaktirajući s Hrvatskim državnim arhivom, Gradskim muzejom Sisak, Državnim arhivom u Sisku i Državnim arhivom u Gospiću, potvrđujemo da je autor ovih snimaka Ivan Rubčić.
Rubčić (Gospić, 22. 12. 1886. – Sisak, 2. 12. 1940.) pučku školu pohađao je u Gospiću 1892. – 1896., a Kraljevsku veliku gimnaziju 1896. – 1904. Završio je sedam semestara povijesti i zemljopisa na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a osmi u Grazu. U Kraljevskoj realnoj gimnaziji u Petrinji zaposlio se kao učitelj 1908., a već 1909. prelazi u Kraljevsku veliku gimnaziju u Gospiću (1916. nakon više promaknuća dobiva naslov profesor). Godine 1919. premješten je u Ilok na mjesto upravitelja Državne realne gimnazije. Već sljedeće godine premješten je u Kragujevac, zatim 1921., po osobnoj molbi, u Veliki Bečkerek (Zrenjanin), pa 1924. u Leskovac. U studenome 1924. vraća se u Gospić, a 1931. premješten je u Državnu realnu gimnaziju u Sisku, gdje će u tri navrata obnašati i dužnost ravnatelja. Uskoro uočavamo povezanost mjesta u kojima radi s motivima koje fotografira, što nam ponekad pomaže u dataciji.
Izvješća Zbirke školskih izvješća našega muzeja svjedoče o njegovim službovanjima. Premda je bilo uobičajeno da se učitelje dekretima, prema potrebi, premješta u različita mjesta službovanja, Rubčića su ipak premještali prečesto. U Kragujevcu su ga zvali „Hrvatski konzul”, što dovoljno govori o njegovim prohrvatskim stavovima, koji u ono vrijeme baš i nisu bili poželjni.
Rubčić nam se otkriva kao amaterski fotograf, njegove su snimke objavljivane u časopisu Svijet samostalno ili uz članke, fotoreportaže koje promoviraju ljepotu, običaje i povijest Hrvatske. U tom je časopisu bio i nagrađen trećom nagradom na Fotoamaterskome natječaju 1931., a svoja zapažanja objavljivao je i u dnevnom tisku. Pored Rubčića u Lici tada djeluju i drugi fotografi (domaći i putujući, amaterski i profesionalni), obilaze Liku i druge krajeve, tako da su oko kamere često privlačili isti motivi.
Bio je oženjen, otac troje djece. Iznimno obrazovan i svestran, govorio je njemački i služio se talijanskim jezikom, bavio se numizmatikom te bio suradnik Arheološkoga muzeja u Zagrebu, osobito pri njihovim istraživanjima u Sisku. Pravičan čovjek i izvrstan predavač, učenicima je bio zanimljiv i veoma su ga cijenili. Sahranjen je na groblju sv. Kvirina u Sisku.
Odviše je bio nastrojen za let i polet, tako da se kadikad nije ni zemlje čvrsto držao. Bio je idealist (Magjer, 1940).
Dio fotografskoga opusa I. Rubčića čuva se u konzervatorskoj fototeci Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Zbirka sadržava 16 fotografija, ocijenjenih iznimno vrijednima. Zemaljskom povjerenstvu za čuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u Zagrebu Rubčić je 1915. poslao deset fotografija s pridruženim opisima spomenika ličkoga podneblja i molbom da ga imenuju konzervatorom, odnosno terenskim povjerenikom službe. Unatoč započetoj terenskoj suradnji s konzervatorima i svojevrsnoj preporuci Josipa Brunšmida, ravnatelja Arheološkoga odjela Narodnoga muzeja, profesora arheologije na Zagrebačkom sveučilištu te tadašnjega predsjednika Zemaljskoga povjerenstva, tadašnji tajnik Gjuro Szabo potpisao je odbijenicu. (mr. sc. Elizabeta Serdar, autorica izložbe)
Zahvale:
Branka Kovačević
Fredy Fijačko
Andrea Lipej
Davorka Obradović
Sanja Grković
Građa:
Državni arhiv u Gospiću
Državni arhiv u Sisku
Gradski muzej Sisak
Hrvatski državni arhiv
Hrvatski školski muzej
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Muzej grada Zagreba
Tehnički muzej Nikola Tesla
Financiraju: Grad Zagreb, Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Tekst i foto: Hrvatski školski muzej
