Očekuje se da će se afrički elektroenergetski kapacitet udvostručiti do 2030. – a s naglo padajućim troškovima tehnologija obnovljivih izvora energije, kontinent bi mogao izgledati zeleno. No, nova analiza sugerira da će fosilna goriva i dalje dominirati afričkom energetskom kombinacijom tijekom sljedećeg desetljeća.
Znanstvenici su koristili pristup strojnom učenju koji analizira koje su karakteristike, poput vrste goriva i financiranja, kontrolirale prošle uspjehe i kvarove elektrana širom kontinenta. Njihova otkrića sugeriraju da će obnovljivi izvori energije, poput energije vjetra i sunca , činiti manje od 10 posto ukupne proizvodnje električne energije u Africi do 2030. godine, izvještava časopis Nature Energy.
Cijena tehnologija obnovljivih izvora energije, posebno energije vjetra i sunca, naglo je padala tijekom posljednjih nekoliko godina. Toliko znanstvenika i aktivista reklo je da se nadaju da bi afričke zemlje mogle iskoristiti ove tehnologije, preskočivši prošli rast ugljena ili nafte koji se temelji na ugljiku i ravno uskačući u izgradnju obnovljivih izvora energije.
Je li to realan scenarij, nije baš 100% sigurna u to, Galina Alova, znanstvenica za održivost sa Sveučilišta Oxford. Mnogo je neizvjesnosti oko toga kako i zašto bi novi i planirani energetski projekti mogli uspjeti ili propasti na kontinentu, kaže ona. “Željeli smo shvatiti ide li Afrika u pravcu tog odlučujućeg skoka, ali željeli smo to učiniti gledajući podatke.”
Tako je Alova, zajedno s oksfordskim znanstvenicima za održivost Philippom Trotterom i Alexom Moneyom, prikupila podatke o gotovo 3.000 energetskih projekata – kako na bazi fosilnih goriva, tako i na obnovljivim izvorima – koji su tijekom posljednjih 20 godina naručeni u 54 afričke zemlje. Ti su projekti uključivali i uspješne i propale energetske elektrane. Podaci uključuju razne karakteristike za različita postrojenja, poput količine energije koju pojedino postrojenje može proizvesti, kakvu vrstu goriva koristi, koliko je dobro povezano s energetskom mrežom, tko je vlasnik postrojenja i kako se financira.
Konačno, znanstvenici su analizirali šanse za uspjeh gotovo 2500 projekata koji su trenutno u pripremi, na temelju tih značajki, kao i na različitim karakteristikama zemalja, poput snage gospodarstva, gustoće naseljenosti i političke stabilnosti.
Po završetku analize tim stručnjaka je utvrdio da će do 2030. godine fosilna goriva i dalje činiti dvije trećine sve energije na kontinentu. Obnovljivi izvori energije, posebno vjetar i solarna energija, činit će manje od 10 posto, dok će ostatak, oko 18 posto mješavine snage, dolaziti prvenstveno iz hidro-električne energije.
