Kofein je kemikalija gorkog okusa koja se odnosi na baze nukleinske kiseline adenin i gvanin. Proizveden od čitavog niza biljaka kako bi spriječio biljojede da ne konzumiraju lišće ili sjeme, mi ljudi pomalo ironično cijenimo njegov okus, a da ne spominjemo njegov učinak kao stimulans.

Zapravo, kofein je najčešće korištena psihoaktivna tvar širom svijeta, jer čak četiri od pet odraslih osoba konzumira spoj u obliku toplog ili hladnog napitka poput kave, čaja ili sode, često kako bi se razbudio.

Jednostavno rečeno, ova se stimulacija događa zahvaljujući sličnosti kofeina s kemikalijom koju proizvodimo da bi usporili pucanje živaca. Ometajući usporavajući učinak te kemikalije na mozak, naši neuroni ostaju aktivni tamo gdje bi se inače prelomili, pokrećući lančanu reakciju koja može potaknuti odgovor “borbe ili bijega” u cijelom tijelu.

San uključuje složenu kombinaciju bioloških funkcija koje su mogle evoluirati puno prije nego što su životinje uopće imale mozak.

Ipak za one koji imaju živčani sustav, kritični dio prestanka dana je postupno nakupljanje spoja nazvanog adenozin.

Dok naša tijela rade, ovaj se spoj nakuplja u moždanim tkivima, zaključavajući se u receptore u membranama određenih živčanih stanica i smanjujući njihovu brzinu pucanja.

Tu je i učinak širenja krvnih žila kako bi se osiguralo da mozak još uvijek dobiva dobru opskrbu kisikom. Ostali živci povezani su s krugovima koji upravljaju raspoloženjima, što pomaže objasniti zašto iscrpljenost nije baš sretan osjećaj.

Konzumirajući kofein dopuštamo određenim živcima u mozgu da nastave pucati relativno brzim tempom, zapravo kažemo drugim krugovima – poput onih povezanih s hipofizom – da se događa nešto uzbudljivo.

Reagira oslobađanjem epinefrina, hormona koji stvara reakcije koje bi nam mogle zatrebati u vremenima stresa ili opasnosti. Naše srce kuca malo brže, zjenice se šire, krv se preusmjerava u naše mišiće, a pohranjeni ugljikohidrati oslobađaju se iz jetre.

Općenito govoreći, većina ljudi s navikom konzumiranja ekvivalentne jedne do četiri šalice kave dnevno – oko 400 miligrama kofeina u razdoblju od 24 sata – ne suočava se s jasnim rizicima za svoje zdravlje.

Zapravo, mala količina kofeina može imati čak i nekoliko malih, ali ne beznačajnih blagodati, uključujući prevenciju srčanih bolesti, pomaganje mišićima da sagorijevaju kalorije i možda čak i povećavanje šansi za dulji život.

Ipak, upozoravamo: čak i navika šalice dnevno može stvoriti fizičku ovisnost koja povlači probleme s glavoboljama, letargijom i razdražljivošću.