Ujedinjeni Narodi izračunali su da su ekstremni vremenski događaji rezultirali s 15.000 smrtnih slučajeva i ekonomskim gubitcima od 70 milijardi $ u 2020. godini.
Oluje, poplave i suše mogu biti katastrofalne za ljude i okoliš, ali jesu li ti događaji u porastu? Pitali smo 4 stručnjaka za klimatske znanosti “Postaju li ekstremni vremenski događaji globalno sve češći?”, Evo što kažu.
Ekstremno vrijeme znači vremenske događaje koji su rijetki za mjesto i vrijeme u kojem se nalaze, poput snježne oluje na Havajima. To također može značiti vrijeme koje snažno utječe na svakodnevni život, poput jakih oluja i suša.
Mećave, poplave, suše, uragani, tornada i vrućine ekstremni su vremenski događaji. Da bi razumjeli mijenjaju li se ekstremni vremenski događaji, stručnjaci kažu da to varira ovisno o vrsti vremenskih događaja.
Vrste ekstremnih vremenskih uvjeta za koje je primijećeno da postaju sve jače uključuju vrućine, sušu i ekstremne oborine. Dok će snježne oluje i mećave vjerojatno postati rjeđe i jače.
Za druge vrste ekstremnih vremenskih događaja, poput uragana, dokazi su nijansiraniji. Znanstvenici očekuju intenzivnije, veće i dugotrajnije oluje, ali zapravo manje oluja u cjelini. Ovi veći uragani mogli bi proizvesti i puno više kiše. Neke oblike ekstremnih vremenskih prilika toliko je teško izmjeriti da nije moguće definitivno reći postaju li ozbiljniji ili ne.
Zanimljivo je da toplija klima može uzrokovati ekstremne oborine kao i sušu. Kako se temperature povećavaju, količina vodene pare u zraku, u vlažnim uvjetima, raste (kažemo da atmosfera može ‘zadržati’ više vodene pare). To je snažan učinak – otprilike 7 posto povećanja vodene pare (pri zasićenju) za svaki Celzijev stupanj porasta temperature. Budući da se atmosferska vodena para pretvara u kišu u oblacima, kako se klima zagrijava, očekujemo da će najjače kiše postati još jače. Postoje snažni promatrački dokazi da se to događa.
Učinak povećane temperature na stvaranje oblaka također utječe na ekstremne oluje. Kad se vodena para kondenzira u oblacima, ona oslobađa toplinu. Ta ‘latentna’ toplina osigurava gorivo za mnoge vrste oluja: tropske ciklone (uragane) i obične i jake oluje s grmljavinom. Stoga je vjerojatno da će neke oluje postati sve nasilnije kako se klima zagrijava – na primjer, čini se da snage najjačih tropskih ciklona konstantno rastu.
Ekstremni vremenski događaji poput vrućina, suše i ekstremnih kiša postaju sve češći kao rezultat klimatskih promjena. Drugi su, poput snježnih oluja, vjerojatno sve rjeđi. Uragani će vjerojatno postati veći i dugotrajniji, no zapravo ih je manje – ali dokazi za to još nisu jasni.
