Valentinovo je donijelo arktički zrak u centralne i južne dijelove Sjedinjenih Država, a s njim i široko rasprostranjeni poremećaj visoko ranjivih sustava električne energije i vode. Milijuni su izgubili snagu i sposobnost grijanja domova. Ceste su se zaledile, cijevi su pukle, a sustavi vodovoda su ostali bez sigurne dostave vode za piće.

Infrastruktura nije uspjela održati korak s vremenskim uvjetima a pomoćni sustavi koji su osigurani za ovu nepogodu također se nisu pokazali adekvatnima na ekstremnim temperaturama.

Koliko je zapravo neočekivano i koliko je bilo široko rasprostranjeno ovo stanje?

Ako o Teksasu razmišljate kao o šahovskoj ploči, izračunali smo stupnjeve grijanja za svaku mrežnu ćeliju u državi, svaki zimski sat od 1950.

Ako uzmemo u obzir dvodnevno trajanje, tri od posljednjih 40 godina (1983., 1989. i 2021.) imaju događaje koji premašuju odstupanje od 50F, što pokazuje da su ti ekstremni događaji relativno česti. Slični hladni valovi događali su se i prije 1950. U godinama između 1990. i 2020. temperaturna odstupanja nisu bila toliko velika.

U veljači 2011. godine, ekstremne hladnoće izazvale su porast potražnje za električnom energijom. Postrojenja za ugljen i prirodni plin nisu uspjela ići u korak s tom potražnjom, a država je kao rezultat toga uvela sve veće restrikcije i kontrole sustava.

Događaj vala hladnoće u veljači 2011. – koji zapravo nije bio toliko hladan kao nekoliko prethodnih događaja – bio je poziv za uzbunu projektantima električnih sustava. Regionalni planeri električnih sustava shvatili su ekstremnu godinu 2011. kao upozorenje za ovakve probleme. Međutim, nagađa se da promjene koje su se tada smatrale nužnima nisu sve provedene.

Znamo da je gotovo 55% domova koristilo električnu energiju za grijanje, a također znamo i kako različite vrste zgrada reagiraju na hladnije temperature. Kako se temeljna energetska infrastruktura razvija, a potražnja raste, to planerima predstavlja priliku da zahtijevaju učinkovitije omotače zgrada i sustave grijanja. Nedavni kvarovi također ističu priliku za ‘pametne’ zgrade koje bi mogle pridonijeti boljem upravljanju opterećenjem u takvim ekstremnim događajima. Pametna zgrada mogla bi smanjiti potrošnju električne energije po primanju signala od komunalnog centra o predstojećem gubitku energije izazvanom ekstremnim događajem. To bi omogućilo prilagodbu na takve uvjete s blagim, a ne teškim kvarovima.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA