Likovna izložba Slavka Kopača (Vinkovci, 21. kolovoza 1913. – Pariz, 23. studenoga 1995.) prikazuje opus hrvatsko-francuskog umjetnika koji pripada vrhunskim dometima domaće i svjetske likovne umjetnosti te je snažno obilježio francusku i europsku likovnu scenu druge polovine 20. stoljeća. Stvarajući s renomiranim svjetskim umjetnicima poput Jeana Dubuffeta, Andréa Bretona i Michela Tapiéa, Kopač je stvarao trendove u Parizu, tada glavnom umjetničkom centru.
Izložba prikazuje izbor najizvrsnijih Kopačevih slikarskih, kiparskih, ali i pjesničkih ostvarenja iz muzejskih institucija i privatnih kolekcija te nam pruža uvid u kulturno-antropološke prilike sredina u kojima je umjetnik djelovao (Vinkovci, Zagreb, Firenca, Mostar, Pariz). Izložbeni postav proteže se kroz sve izložbene prostore Meštrovićevog paviljona, na impozantnih 1800 m 2 . Izložba obuhvaća i eksterijer u kojem su postavljene različite instalacije referentne na Kopačev rad.
Glavni cilj izložbe jest revalorizacija i kontekstualizacija lika i djela Slavka Kopača, koji se briljantno autentičnim pristupom pozicionirao kao jedan od najvažnijih protagonista u umjetnosti Informela i Art bruta. Informel i Art brut jesu umjetnički pravci inovativnih materijala (fragmenti stakla, uporabnih predmeta, guma, čeličnih žica, kora drveta, kamen, gips…).. Spomenuta umjetnost odbacuje standardne, konvencionalne forme komunikacije i pristupa stvaranju. U tim umjetničkim formama Kopač je stvorio svevremenska likovna djela koja svojim nevinim, otvorenim pristupom te vedrinom jasno komuniciraju osnovne ideje njegova stvaranja: poruke mira i uključivosti.
Kustosica izložbe: Anita Ruso Brečić; Kustoski savjetnik: Željko Marciuš; Produkcija: Damir Kanaet / Cloverfield; Organizatori izložbe: HDLU, ArtRencontre i Cloverfield
od 17.12.2021. do 27.03.2022., svaki dan od 11 do 19 sati
Slavko Kopač (Vinkovci, 21. kolovoza 1913. – Pariz, 23. studenoga 1995.), hrvatsko – francuski slikar i kipar.
Godine 1937. diplomirao je na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji u Zagrebu te zahvaljujući stipendiji Francuske Vlade boravio na usavršavanju u Parizu. Nakon akademije, od 1943. do 1948. studirao je povijest umjetnosti u Firenci kada odbacuje akademizam i ulazi u krug najznačajnijih umjetnika 20. stoljeća. Od 1948. godine trajno se nastanjuje u Parizu gdje je zajedno sa Jean Dubuffetom, André Bretonom i Michel Tapié osnovao Compagnie de l’Art Brut te je 30 godina bio voditelj i kreator istoimene kolekcije. Blisko je surađivao s André Bretonom koji mu je organizirao izložbe u svojoj galeriji Étoile scellée. Michel Tapié ga je uvrstio u svoju knjigu Un Art Autre u kojoj se Kopač nalazi kao jedan od začetnika Informela. Izlagao je u Zagrebu, Firenci, Rimu i Parizu.
Tehnikama poput ulja, gvaša, akvarela i vinila dodavao je različite neslikarske materijale kao što je čađa, komadići stakla, dijelovi automobilskih guma ili čeličnih žica. Među prvima je na svojim platnima počeo rabiti olovo, a boju je miješao s grafitom, ugljenom prašinom, gipsom ili pijeskom te na nju katkad aplicirao tekstil ili papir u boji. Koristio se i kamenom i korom drveta te odbačenim uporabnim predmetima. Izrađivao je keramiku i skulpture od kamena, drva, papira, stakla i ugljena. Ovaj svjetski majstor u korištenju neslikarskih materijala stajao je uz bok najvećim tada živućim svjetskim slikarima.
Meštrovićev paviljon, službenog naziva Dom hrvatskih likovnih umjetnika, sjedište je udruge HDLU. Paviljon je izgrađen 1938. godine na inicijativu velikana hrvatskog kiparstva i tadašnjeg predsjednika HDLU-a Ivana Meštrovića kao Dom likovnih umjetnosti. Otad, zgrada je doživjela nekoliko arhitektonskih preinaka i prenamjena uslijed društveno-političkih promjena (1944.-1945. djeluje kao džamija; 1945. – 1990. djeluje kao Muzej narodne revolucije) da bi se početkom 90-ih godina vratila na upravljanje HDLU, otkad se u galerijama Doma HDLU godišnje upriliči oko 30 izložbi godišnje.
