Svjetsko bogatstvo izgrađeno je na prirodnim ekosustavima našeg planeta, a ako se i oni sruše, moglo bi se srušiti i naše globalno gospodarstvo, upozoravaju stručnjaci.

Nova istraživanja tkrivaju da nešto više od polovice cjelokupnog globalnog BDP-a – gotovo 42 bilijuna američkih dolara – ovisi o robi i uslugama koje pruža prirodni svijet.

Međutim, na mnogim mjestima širom svijeta taj se čvrsti temelj pretvara u pijesak.

Izvještaj, koji se naziva indeksom biološke raznolikosti i usluga ekosustava, pokazuje da je petina svjetskih zemalja trenutno na krhkom ekološkom tlu, a više od trećine njihove zemlje poremećeno je ljudskim aktivnostima.

To je 39 zemalja s ekosustavima kojima bi mogao prijetiti kolaps, uglavnom zbog širokog opadanja biološke raznolikosti, bilo da je riječ o krčenju šuma, uzgoju, rudarstvu, otjecanju, invazivnim vrstama ili padu oprašivača.

Poredak zemalja na temelju udjela krhkih ekosustava. (Swiss Re Institute)

Za svih 195 nacija istraživači su procijenili stanje 10 ‘usluga ekosustava’, poput netaknutog staništa, kakvoće zraka, sigurnosti vode, plodnosti tla, zaštite obale, erozije i opskrbe drvetom.

Otkriveno je da gotovo trećina zemalja – ukupno točno 60 – ima ekosustave u krhkom stanju na više od 20 posto svog zemljišta.

Samo 41 zemlja imala je netaknute ekosustave koji pokrivaju isto prostranstvo zemlje.

Zemlje poput Indije i Nigerije trebale bi se odmah boriti protiv pada biološke raznolikosti, tvrdi se u izvješću, jer obje imaju veliku gustoću stanovništva i veliku ovisnost BDP-a o prirodnim ekosustavima.

S druge strane, Australija ima relativno nisku ovisnost BDP-a o prirodnim ekosustavima i nisku gustoću naseljenosti. Međutim, suočava se i s mnogim izazovima povezanim s klimom, uključujući požare i nestašicu vode koji mogu dovesti u opasnost budućnost ekosustava.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA