Ljudi su evoluirali da ostanu aktivni čak i u starosti

U modernom zapadnom svijetu ljudi imaju tendenciju smanjivanja razine tjelesne aktivnosti kako stare. Ali s ovom neaktivnošću dolazi niz štetnih učinaka na zdravlje, pa zašto nas evolucija nije projektirala tako da ljudi mogu održavati pristojnu kvalitetu života dok neizbježno usporavaju?

U nedavno objavljenom radu , istraživači tvrde da je to zato što uopće ne želimo smanjiti svoju tjelesnu aktivnost kako starimo. Unesite ‘aktivnu hipotezu djeda i bake’.

Istraživači su počeli otkrivati korisne procese koje tjelesna aktivnost pomaže promovirati, kao što je održavanje nižeg krvnog tlaka i smanjenje upala. Ali ostaje nejasno zašto ti mehanizmi prestaju djelovati u istom stupnju u nedostatku tjelesne aktivnosti, posebno kod starijih ljudi koji bi se na njih oslanjali za održavanje zdravlja i kvalitete života.

Evolucijski biolozi skloni su tvrditi da evolucija nije imala puno vremena za prilagodbu budući da su tek nedavne ljudske generacije uspjele biti neaktivne u starijoj životnoj dobi.

To bi moglo objasniti zašto bismo trebali uzeti u obzir navike naših predaka i ostati tjelesno aktivni kako starimo, ali nam ne govori zašto su naši preci ostali aktivni toliko mnogo godina nakon ‘umirovljenja’.

“Suprotno raširenom uvjerenju da je ljudski životni vijek donedavno bio kratak, lovci-sakupljači koji prežive djetinjstvo obično žive u prosjeku sedam desetljeća, otprilike 20 godina nakon dobi u kojoj se prestaju razmnožavati, a fosilni dokazi ukazuju na to da je takav ljudski životni vijek bio uobičajen i prije 40.000 godina „

U razotkrivanju mitova o tome da su ljudska bića u prapovijesti živjela kratko, autori sugeriraju da je aktivna tjelesna aktivnost u odnosu na druge biološke procese zapravo mogla pomoći da se spriječi pojava određenih zdravstvenih problema.

Unatoč ovoj mudrosti, razina tjelesne aktivnosti diljem svijeta općenito se smanjuje zbog uvođenja tehnologija koje su zamijenile ljudski rad, kao što su motorna i električna vozila, poljoprivredna oprema i autonomni strojevi, te su rezultirale sve većim brojem zdravstvenih problema posebno među starijima.

“Ključna poanta je da, budući da smo evoluirali da budemo aktivni tijekom cijelog života, naše tijelo treba tjelesnu aktivnost da bi dobro ostarjelo. U prošlosti je svakodnevna tjelesna aktivnost bila neophodna da bismo preživjeli, ali danas moramo odabrati vježbanje, odnosno dobrovoljnu tjelesnu aktivnost radi zdravlja i kondicije“, kažu znanstvenici.