Ljudi su zapravo bili vrhunski grabežljivci 2 milijuna godina

Paleolitska kuhinja bila je sve samo ne mršava i zelena, prema studiji o prehrani naših predaka iz pleistocena iz 2021.  godine. Dobra 2 milijuna godina, Homo sapiens i njihovi preci odbacili su salatu i obilno jeli meso, stavljajući ga na vrh lanca ishrane.

Nije baš uravnotežena prehrana bobičastog voća, žitarica i odreska nešto što možemo zamisliti kada pomislimo na ‘paleo’ hranu. No, prema antropolozima s izraelskog Sveučilišta u Tel Avivu i Sveučilišta Minho u Portugalu, moderni lovci skupljači dali su nam pogrešan dojam o tome što smo nekoć jeli.

“Ova usporedba je, međutim, uzaludna, jer su prije 2 milijuna godina društva lovaca-sakupljača mogla loviti i konzumirati slonove i druge velike životinje – dok današnji lovci skupljači nemaju pristup takvoj blagodati”, rekao je Miki Ben‐Dor s izraelskog Sveučilišta Tel Aviv u travnju prošle godine.

Pogled kroz stotine prethodnih studija o svemu, od moderne ljudske anatomije i fiziologije do mjerenja izotopa u drevnim ljudskim kostima i zubima, sugerira da smo prije otprilike 12.000 godina bili prvenstveno grabežljivci na vrhuncu.

Rekonstrukcija popisa namirnica hominida koji su živjeli prije 2,5 milijuna godina utoliko je otežana činjenicom da se biljni ostaci ne čuvaju tako lako kao životinjske kosti, zubi i školjke.

Naš probavni sustav je poput sustava životinja koje se nalaze više u lancu ishrane. Neuobičajeno jaka želučana kiselina upravo je ono što bi nam moglo trebati za razgradnju proteina i ubijanje štetnih bakterija koje biste očekivali pronaći na tjedan dana starom mamutovom kotletu.

Čak i naši genomi ukazuju na veće oslanjanje na prehranu bogatu mesom nego na prehranu bogatu šećerom.

Sve to govori priču u kojoj je trofička razina našeg roda – pozicija Homoa u mreži ishrane – postala jako mesožderska za nas i naše rođake, Homo erectus, prije otprilike 2,5 milijuna godina, i ostala je takva sve do gornjeg paleolitika prije oko 11.700 godina.

Odatle, studije o modernim zajednicama lovaca-sakupljača postaju malo korisnije, jer su pad populacija velikih životinja i fragmentacija kultura diljem svijeta doveli do veće potrošnje biljaka, što je kulminiralo neolitskom revolucijom poljoprivrede.