Dva svjetski poznata ansambla dvaju naroda na pozornici! Zajednička atrakcija Mađarskog državnog narodnog ansambla i Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Splet folklornih plesova na mađarski i hrvatski način.

29. SVIBNJA 2018. / UTORAK U 20:00 SATI
KONCERTNA DVORANA LISINSKI – VELIKA DVORANA

Program ansambla Mane: 
Mađarski verbunk i friški čardaš (friss) – Plesovi iz Szatmára
Početkom 19. stoljeća u Ugarskoj su nastali plesovi novog stila – čardaš i verbunk, kojih se najljepši spomen očuvao u sjeveroistočnom dijelu zemlje sve do danas.
Ples sa štapom i bocom – Ples svinjara (kanásztánc) i živahni „friss” ples iz Somogya
Arhaični plesovi županije Somogy, koja graniči s Hrvatskom, izvode se uz pratnju gajdi.
Izazivanje – Živahni „friss” ples i marš iz Kalocse
Najzanimljiviji moment friškog (brzog) čardaša okolice podunavskoga grada Kalocse jest podizanje djevojaka u visinu. Nakon toga spektakularnog plesa slijedi poskočica pod nazivom marš (mars).
Momački ples i čardaš – Plesovi iz Kalotaszega
Prizor oživljava plesne tradicije erdeljskoga kraja Kalotaszega, slavnog zbog raskošnih nošnji i virtuoznih plesova (momački, čardaš, brzi).
Plesna glazba Bonchide – u izvedbi orkestra
Glazba Transilvanske ravnice (rum. Câmpia Transilvaniei, mađ. Mezőség) bila je pod velikim utjecajem i europske barokne glazbe. Vokalno-solistička i orkestralna izvedba emblematskih napjeva fuzije raznih glazbenih razdoblja.
Plesovi županije Csík – Bečka zvonca
Dinamične plesove Sekula (mađ. székely), koji žive u srcu Erdélya, prati izuzetno osobit i jedinstven orkestar, koji se sastoji od violina i narodnih gudačkih glazbala ütőgardon.
Ples s drombuljama
Muški solistički ples temelji se na ritmu, a melodičnost mu daju glazbalo pod nazivom drombulje, pljeskanje, udarci čizmama i zvuk mamuza.
Duo cimbala
Zajednička igra, nadmetanje glazbenika dviju skupina.
 Djevojke na prelu – Moldavski djevojački ples
Najistočniju mađarsku etničku skupinu čine moldavijski Čango-Mađari (mađ. Csángó, rum. Ceangău), koji nošnjama, glazbom i plesovima predstavljaju srednjovjekovnu europsku tradiciju. Dok se djevojke zabavljaju na prelu, pojavljuju se i muškarci u potrazi za svojim draganama.
Vješti momci – „Spretni”
Momci su svoje vještine pokazivali plesovima sa svakojakim predmetima (boca, metla, štap, itd.).
Ugođaji Nagyecseda – u izvedbi orkestra
U mađarskoj narodnoj glazbi istaknutu ulogu ima, osim pjevanja, i orkestralna te solistička glazba. Kao dio šarolikih glazbenih ugođaja, svoju će virtuoznost pokazati pjevač solist, ali i svirači prve violine, cimbala i klarineta.
Bal – Plesovi iz okolice Küküllőa
U balskom vrtlogu oživljavaju plesovi višeetničkih sela Južnog Erdélya.
Skladatelji: László Kelemen, István Pál „Szalonna”, Lajos Pál, Ferenc Sebő
Koreografi: György Ágfalvi, Dezső Fitos, Enikő Kocsis, Gábor Mihályi, Tamás Szappanos
Redatelj-koreograf: Gábor Mihályi
Pjeva solo: Martina Szerencsés
Dirigent: Ferenc Radics
Plesni voditelj: Kökény Richárd
Asistenti plesnog ansambla: Borbély Beatrix, Jávor Katalin, Ágfalvi György
Umjetnički voditelj:István Pál „Szalonna”
Ravnatelj ansambla: Gábor Mihályi
Program ansambla LADO: 

1. Volim gajde, nek’ tambure troje – pjesme i plesovi iz Baranje
Koreografija: Goran Knežević
Glazbena obrada: Zoran Jakunić
Ova je koreografija inspirirana slušanjem izvrsne svirke Marka Drventića, „posljednjeg“ baranjskog gajdaša iz Gajića kojeg je autor imao priliku upoznati. Prikazani su plesovi sitne bole, ranče, kolo na dvi strane i jabučice. Raspjevanom i temperamentnom koreografijom željelo se predstaviti iznimnu raskoš i bogatstvo baranjskog folklora te vrsna svirka gajdaša.

2. Aj sviraj Miko
Scenski postav: Stjepan Perko
Glazbena obrada: Marijan Makar
Prikazano je brzo kolo, kako ga u novije vrijeme nazivaju Baranjci. Odlikuje se sitnim i sinkopiranim vertikalnim titrajima te igrom između gajdaša i plesača, koji uzvikom „Umri!“ stišavaju glazbu, a ritmičku podlogu plesu daju samo udarcima nogu.

3. Cviće moje, ja bi tebe brala – pjesme i plesovi Orleca na otoku Cresu
Koreografija: Boris Harfman
Glazbena obrada: Joško Ćaleta
Stanovnici Orleca, mjesta na središnjem dijelu otoka Cresa, svoj ples nazivaju tanec po staru. Sastoji se od dvaju dijelova: tanec na okolo i tanec z mesta.
Ples započinje kad svirač zasvira u mišnice (sopec sope va meh), a prvi (onaj koji vodi – dobar plesač i ugledan čovjek) ispred svirača udara nogama o pod (beca). Nakon što muški plesači naprave krug (đir), idu po plesačice. Parovi plešu u krugu, a najvažniji je dio ženska vrtnja. Prvi povremeno izvikuje zapovijedi za promjene pravca kretanja: „Volta!“ ili „Tomba!“ Ako pak želi živahnije kolo, izvikuje „Dura, dura!“ ili „Iža, iža!“.
U drugome dijelu, za tanec z mesta, žene i muškarci postave se u dvije suprotstavljene linije te plešu prebirući nogama i mijenjajući mjesta.

4. Ideju regruti – pjesme i plesovi Međimurja
Koreografija: dr. sc. Ivan Ivančan
Glazbena obrada: dr. sc. Ivan Ivančan i Siniša Leopold
U Međimurju su nekad davno, plešući verbunkoš, mađarski husari privlačili mladiće u vojsku. Prvi dio koreografije prikazuje situaciju u kojoj mladići potpisuju pristupanje u vojnu službu. Djevojke su im za oproštaj darovale ukrašene maramice. Tužni događaj je prošao, a služenje vojnog roka je završeno. Djevojke peku svatovske bidre (kuglofe), najavljujući tako skorašnje svatovsko veselje. U predsvatovskom veselju prikazani su šopski tanc, čardaš, kuritare, vekslin polka te mnogi drugi poznati mađarski plesovi i pjesme.