Znanstvenici su po prvi put pronašli ispucale slojeve na sićušnim marsovskim dinama, što implicira da je Crveni planet bio vodeni svijet bogat solju još prije 400.000 godina.

Istraživači s Kineske akademije znanosti u Pekingu proučavali su podatke kineskog rovera Zhurong. Rover istražuje sjevernu hemisferu Marsa od svibnja 2021. Otkotrljao se blizu četiri obližnje dine u obliku polumjeseca u regiji Utopia Planitia kako bi istražio njihov sastav.

Sve četiri minijaturne geološke značajke formirane vjetrom obložene su tankim, sveprisutnim razlomljenim korama i grebenima koji su nastali zahvaljujući otapanju malih džepova “moderne vode” negdje između 1,4 milijuna godina i prije 400 000 godina.

Znanstvenici su dugo mislili da je rani Mars sadržavao obilje tekuće vode prije otprilike tri milijarde godina. Međutim, klimatske promjene zamrznule su veći dio toga jer se led sada zaključao u polove i ostavio najveći dio planeta sasušenim.

Istraživači kažu da je vodena para putovala s Marsovih polova na niže geografske širine kao što je Zhurongova točka prije nekoliko milijuna godina, kada su polarne ledene kape planeta ispustile velike količine vodene pare, zahvaljujući drugačijem nagibu koji je Marsove polove usmjerio izravnije prema suncu

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA