Mikrobi koji žive u našim crijevima manje su raznoliki nego prije 2000 godina.

To je jedno od ključnih otkrića genomske analize fosiliziranog ljudskog izmeta iz skloništa širom Sjeverne Amerike i Meksika. Osam uzoraka datiranih prije između 1.000 i 2.000 godina otkrivaju mikrobe koji su potpuno novi u znanosti, kao i drugi koji danas potpuno nedostaju u crijevnom mikrobiomu.

Suprotno tome, moderni crijevni mikrobiom sadrži znatno više mikroba otpornih na antibiotike od onih naših predaka. Ova otkrića mogla bi nam pomoći da shvatimo vezu – ako postoji – između našeg smanjenog mikrobioma i veće moderne učestalosti ‘industrijskih’ kroničnih bolesti poput dijabetesa i pretilosti.

Ljudski mikrobiom fascinantan je i složen stroj, a posljednjih godina znanstvenici otkrivaju da on igra puno važniju ulogu u održavanju našeg tijela zdravim nego što smo ranije mislili. Ali naše razumijevanje kako se ljudski mikrobiom mijenjao tijekom vremena ograničeno je.