Mogu li šumski požari rashladiti klimu?

Požari su posljednjih godina zarobili naslove širom svijeta. 2018. godine kalifornijski požari izazvali su rekordno uništavanje i smrt. Neki od tih požara tjednima su izmicali kontroli gasiteljima bez obzira na područje zapadne obale SAD-a, od Kanade do Meksika. I iznenađujuće su izbijali na mjestima gdje ih najmanje očekujete poput sibirskih arktičkih spaljenih travnjaka i tundre.

Ovi intenzivni i rašireni požari brinu znanstvenike. I to iz mnogo razloga. Osim što nanose imovinsku štetu milijardama dolara, mogu izbrisati stanište cijenjenih generacija i vrsta divljih životinja. Oni također ispunjavaju zrak zagađenjem, a kad se pojave u blizini gradova, dovode u opasnost živote čitavih zajednica. Studeni 2018 bio je najsmrtonosniji u povijesti Kalifornije. U roku od nekoliko dana uništio je 18.800 zgrada. Neki pak gore tako vruće da mogu iznjedriti vatreno kamenje.

No, znanstvenike su ti požari zainteresirali iz još jednog razloga. Crni dim bogat ugljikom koji izvire iz njihova plamena izrađen je od čađe i pepela izgorjelih stabala, trave i grmlja. Intenzivna vrućina može potjerati ovu čađu i pepeo na tolike visine da može oploviti svijet. Zanimljivo je u svemu da zagrijavajuće sunčevo svjetlo koje apsorbiraju tamne čestice na velikim visinama neće doseći Zemljinu površinu.

Znanstvenici te malene zračne čestice čađe, prašine nazivaju aerosolima. Jedna važna osobina je koliko dobro odražavaju svjetlost. Albedo je izraz za to. Snijeg i bijeli led imaju visok albedo; odražavaju najviše svjetlosti. Katran i asfalt imaju niski albedo, upijajući sunčevu svjetlost, uglavnom kao toplinu. Dakle, boja aerosola je važna.

Bilo da smo ih svjesni ili ne, aerosoli su posvuda. I oni mogu igrati glavnu ulogu u tome gdje sunčeva svjetlost ima najveći utjecaj na Zemljinu temperaturu.

Aerosoli mogu ili zagrijati ili hladiti zrak. Tamna boja vatrenih aerosola u blizini Zemljine površine može rezultirati apsorpcijom više topline. Sve u svemu, znanstveni model pokazao je da aerosoli dima hlade atmosferu. Kako intenzivni požari tjeraju tamne, čađave aerosole visoko u zrak, oni se miješaju s oblacima i uglavnom štite od sunčeve energije.

“Učinak zbog hlađenja”, objašnjavaju stručnjaci, “mnogo je veći od [bilo kakvog atmosferskog] zagrijavanja.” Prosječno za cijeli svijet, aerosoli dima uzrokuju između 50 i 300 posto više hlađenja nego što se zagrijavaju.