Najdublji potres ikad otkriven trebao je biti nemoguć, no ipak se dogodio 750 km ispod površine

Znanstvenici su otkrili najdublji potres ikad, nevjerojatnih 467 milja (751 kilometar) ispod površine Zemlje.

Ta dubina stavlja potres u donji plašt, gdje su seizmolozi očekivali da će potresi biti nemogući. To je zato što je pod ekstremnim pritiscima vjerojatnije da će se stijene savijati i deformirati nego što će se lomiti iznenadnim oslobađanjem energije.

Ali minerali se ne ponašaju uvijek točno onako kako se očekivalo, rekla je Pamela Burnley, profesorica geomaterijala na Sveučilištu Nevada u Las Vegasu. Čak i pri pritiscima gdje bi se trebali transformirati u različita, manje sklona potresna stanja, mogu se zadržati u starim konfiguracijama.

“Samo zato što bi se trebali promijeniti ne znači da hoće”, rekao je Burnley za Live Science. Ono što bi potres mogao otkriti je da su granice unutar Zemlje nejasnije nego što im se često pripisuje.

Zbog toga je potres nešto zadivljujuće. Velika većina potresa je plitka, a nastaje unutar Zemljine kore i gornjeg omotača unutar prvih 100 km ispod površine. U kori, koja se u prosjeku proteže samo oko  20 km, stijene su hladne i krhke.

Kada se ove stijene podvrgnu stresu mogu se samo malo saviti prije nego što se razbiju, oslobađajući energiju poput namotane opruge. Dublje u kori i nižem plaštu, stijene su toplije i pod većim tlakom, što ih čini manje sklonim lomu. Ali na ovoj dubini, potresi se mogu dogoditi kada visoki tlakovi potisnu pore ispunjene tekućinom u stijenama, tjerajući tekućine van. U tim uvjetima, stijene su također sklone krhkom lomu.

Ovakva dinamika može objasniti potrese čak do 400 km, što je još uvijek u gornjem plaštu. No, čak i prije naknadnog potresa u Boninu 2015., potresi su uočeni u donjem plaštu, do oko 420 milja (670 km). Ti potresi su dugo bili misteriozni, kažu znanstvenici. Pore ​​u stijenama koje drže vodu su stisnute, tako da tekućine više nisu okidač.

Bez obzira na uzrok ovakvih potresa, vjerojatno se neće često ponavljati. Samo oko polovica zona subdukcije diljem svijeta doživljava duboke potrese, a vrsta velikog potresa koja je prethodila ovom ultra-dubokom događa se u prosjeku samo svake dvije do pet godina.