Jeste li u posljednje vrijeme pogledali međunarodne ljestvice najsretnijih zemalja svijeta? Mjerenje subjektivne razine sreće u zemlji postalo je nešto poput međunarodnog sporta. Ljudi sa zanimanjem (i malo ljubomore) gledaju na nacije kao što je Danska, koja je stalno na vrhu svjetske ljestvice sreće.

No, je li život u jednoj od najsretnijih nacija na svijetu uistinu sve što ste ikada željeli? Što se događa ako se borite da pronađete ili održite sreću u moru (navodno) sretnih ljudi?

Otkrili smo da u zemljama koje su na najvišem rangu u nacionalnoj sreći, ljudi također imaju veću vjerojatnost da će doživjeti puno toga negativnoga zbog društvenog pritiska da budu sretni.

Taj pritisak nam se također prenosi putem kanala kao što su društvene mreže, knjige za samopomoć i oglašavanje. Na kraju ljudi razviju osjećaj za to kakve emocije se cijene (ili ne cijene) od strane njihove okoline.

U zemljama kao što je Danska, društveni pritisak koji su neki ljudi osjetili kako bi se “pod obavezno” smatrali sretnima posebno je predviđao loše mentalno zdravlje.

To ne znači da ljudi u prosjeku nisu sretniji u tim zemljama – očito jesu – ali da za one koji već osjećaju veliki pritisak zbog potrebe “biti sretan”, život u sretnijim zemljama može dovesti do slabijeg blagostanja.

Zašto bi to mogao biti slučaj? Razmišljali smo da okruženost morem sretnih lica može pogoršati posljedice već osjećaja društvenog pritiska da budemo sretni.

Na osobnoj razini, osjećati i izražavati sreću je dobra stvar. No, kao što su druga istraživanja pokazala, ponekad je dobro biti osjetljiv na to kako naše izražavanje pozitivnih emocija može utjecati na druge.

Iako je dobro unositi sreću i pozitivnost u naše interakcije, također je dobro znati kada to ublažiti – i izbjegavati otuđivanje onih koji možda ne dijele našu radost u ovom trenutku.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA