Nova studija rasvjetljava podrijetlo i pripitomljavanje vinove loze

Ljudi su opsežno oblikovali životinje i biljke pripitomljavanjem. Iako su vinsko i stolno grožđe važni u kulturnom smislu tisućama godina, njihovo je podrijetlo bilo teško odrediti zbog neujednačenog uzorkovanja modernih kultivara. U novom istraživanju, genetičari s Yunnan Agricultural University i drugdje analizirali su genetske podatke iz 3525 kultiviranih i divljih sorti grožđa iz cijelog svijeta.

“Vinova loza je među najstarijim usjevima na svijetu”, rekao je profesor Peter Nick, istraživač na Institutu Joseph-Gottlieb Kölreuter za biljne znanosti na Institutu za tehnologiju Karlsruhe, i njegovi kolege.

“Vino je bilo jedan od najstarijih proizvoda kojima se trgovalo diljem svijeta. Potaknula je razmjenu kultura, ideja i religija.”

Do sada su u magli pretpovijesnog doba skriveni tragovi kada i gdje se točno udomaćila divlja loza, ima li grožđe za proizvodnju vina i stolno grožđe isto podrijetlo te kako su se razvile tisuće trsova.

Ipak, jasno je da je vinova loza preživjela djelomice drastične klimatske promjene i prikupila niz gena iz Azije kao rezultat ranih ljudskih migracija.

“Sada, podrijetlo vinogradarstva (vinogradarstva) može se datirati prije 11.000 godina prije Krista na Južnom Kavkazu”, rekli su.

“To znači da je vino starije od kruha. Tehnologija uzgoja vinove loze vrlo se brzo proširila Mediteranom prema zapadu.”

Prije otprilike 7000 godina na Bliskom istoku, vrste velikih bobica razvile su se u stolnu lozu. “Pripitomljavanje je bilo popraćeno klimatskim promjenama, odnosno krajem ledenog doba, kao i toplim i vlažnim Atlantikom, klimatskim razdobljem između 8000. i 4000. godine prije Krista.”