Nove studije pokazuju da Homo sapiens još uvijek evoluira

Znanstvenici s Instituta za temeljna biomedicinska istraživanja Centra za istraživanje biomedicinskih znanosti ‘Alexander Fleming’ i Smurfit instituta za genetiku na Trinity Collegeu u Dublinu otkrili su 155 novih ljudskih gena koji su spontano nastali iz sićušnih dijelova DNK. Neki od ovih novih ‘mikrogena’ potječu iz drevnog podrijetla sisavaca, a za nekoliko se predviđa da će biti povezani s bolestima specifičnim za ljude.

“Ovaj je projekt započeo još 2017. jer sam bio zainteresiran za novu evoluciju gena i otkrivanje kako ti geni nastaju”, rekao je dr. Nikolaos Vakirlis, znanstvenik s Instituta za temeljna biomedicinska istraživanja pri Istraživačkom centru za biomedicinske znanosti ‘Alexander Fleming’.

“Nekoliko je godina bilo stavljeno na led, sve dok nije objavljena druga studija koja je imala vrlo zanimljive podatke, što nam je omogućilo da počnemo s ovim radom.”

Pratili su odnos ovih gena kroz evoluciju i pronašli 155 koji su iskočili iz regija jedinstvene DNK. Novi geni mogu nastati iz događaja dupliciranja koji već postoje u genomu; međutim, ti su novi geni nastali ispočetka.

Tri od ovih 155 gena imaju DNK markere povezane s bolestima koji ukazuju na povezanost s bolestima kao što su mišićna distrofija, retinitis pigmentosa i Alazamijev sindrom. Osim bolesti, tim je pronašao i novi gen koji je povezan s tkivom ljudskog srca.

Ovaj se gen pojavio kod čovjeka i čimpanze odmah nakon odvajanja od gorile i pokazuje koliko brzo gen može evoluirati da postane neophodan za tijelo.

“Bit će vrlo zanimljivo u budućim studijama razumjeti što bi ti mikrogeni mogli učiniti i mogu li biti izravno uključeni u bilo koju vrstu bolesti”, rekao je dr. Vakirlis.