Umjetnički paviljon u Zagrebu u suradnji s Civico Museo Revoltella, Galleria d’Arte Moderna po prvi put ostvaruje suradnju predstavljajući u Trstu izložbu Zagreb, grad umjetnica.
Izložba je u Umjetničkom paviljonu održana prošle godine od početka veljače do potresa 22. ožujka. Prvo je ovo veliko, grupno predstavljanje hrvatskih umjetnica u Italiji.
Prezentiranje izložbe u Trstu ostvareno je zahvaljujući suradnji dvaju gradova – Grada Zagreba i Grada Trsta, a uz podršku Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Trstu.
Realizaciju izložbe financijski su omogućili Grad Zagreb, Grad Trst, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Generalni konzulat Republike Hrvatske u Trstu, Umjetnički paviljon u Zagrebu, Hrvatska zajednica u Trstu i sponzor izložbe OTP Banka.
Izložba će posjetiteljima biti dostupna od 1. listopada do 12. prosinca. Svečano otvaranje izložbe je 30. 9., no zbog pandemije covid-19 otvaranju će prisustvovati mali broj uzvanika.
O IZLOŽBI
Grad Zagreb oduvijek je bio mjesto ispreplitanja kulture i umjetnosti, no često zaboravljamo brojne umjetnice koje su dale svoj pečat kulturnom i umjetničkom životu koji Zagreb danas živi. Da bismo podsjetili na one hrvatske umjetnice koje su, takoreći, bile pionirke umjetnosti – iako su uvelike ostale samo u faktografskom sjećanju – te ih zajedno okupili sa suvremenim umjetnicama, Umjetnički paviljon u Zagrebu odlučio je posvetiti jednu izložbu isključivo hrvatskim umjetnicama. One, dakako, nisu važne samo za zagrebačku već i za cjelokupnu hrvatsku umjetničku scenu.
Zagreb, grad umjetnica prva je izložba od samostalnosti Republike Hrvatske, koja u velikom vremenskom rasponu – od 1899. do 2019.– obuhvaća radove hrvatskih umjetnica koje su na razne načine povezane sa Zagrebom. Neke od njih s ovim gradom povezuje rođenje, življenje, stvaranje djela i njihovo izlaganje, a nekima su mjesto rođenja drugi gradovi, no došle su živjeti u Zagreb i u njemu raditi svoja djela. Tu su i one koje su u Zagreb došle studirati na Likovnu akademiju pa su potom ovdje ostale i živjeti, raditi i izlagati, no ima i onih koje su u njemu rođene, diplomirale na Likovnoj akademiji, jedno vrijeme stvarale u Zagrebu, ali ih je umjetnički i životni put odveo u druge gradove i druge zemlje. Izložbom je obuhvaćeno 48 umjetnica i njihovi radovi po izboru autorica stručne koncepcije, triju vrsnih povjesničarki umjetnosti – Ljerke Dulibić, Ivane Mance i
Radmile Ive Janković. Osnovna ideja izložbe jest ponuditi povijesni i kritički presjek iz opusa likovnih umjetnica koje su djelovale i ostavile trag u kulturnom životu grada Zagreba u okviru vremenskog razdoblja obuhvaćenog izložbom. Unutar toga relativno širokoga vremenskog raspona generacije umjetnica predstavljene su u trima većim cjelinama:
prva obuhvaća generacije koje su djelovale do Drugoga svjetskog rata; druga – generacije koje su s izložbenom aktivnošću započele nakon Drugoga svjetskog rata te su glavninu svojih opusa ostvarile u idućim desetljećima; i treća – generacije koje su na scenu stupile početkom sedamdesetih godina i kasnije te većinom djeluju i danas.
Izložba uključuje 64 rada iz svih medija umjetničkog izražavanja – od klasičnih slikarstva i kiparstva, do suvremenih načina umjetničkog izražavanja – videoperformansa, zvučnih i videoinstalacija – počevši od Anke Bestall, Slave Raškaj, Line Crnčić Virant, Naste Rojc, Mile Wod, Sonje Kovačić-Tajčević, Anke Krizmanić, Vere Nikolić Podrinske, Zdenke Ostović Pexidr Srića, Nevenke Đorđević, Ivane Tomljenović Meller, Ksenije Kantoci, Marte Ehrlich, Mile Kumbatović, Melite Bošnjak, Mirande Morić, Milene Lah, Vere Josipović, Vesne Sokolić, Borke Avramove, Vere Dajht Kralj, Tonke Petrić, Biserke Baretić, Marije Ujević, Goranke Vrus Murtić, Nives Kavurić Kurtović, Zdenke Pozaić, Marijane Muljević, Sanje Iveković, Jadranke Fatur, Nevenke Arbanas, Vesne Popržan, Brede Beban, Nine Ivančić, Zvjezdane Fio, Dubravke Rakoci, Vlaste Delimar, Vesne Pokas, Kate Mijatović, Amele Frankl, Ksenije Turčić, Mirjane Vodopije, Vlaste Žanić, Kristine Leko, Božene Končić Badurina, Magdalene Pederin, Ane Hušman i Andreje Kulunčić s kolektivom ISTE.
