Što se stakleničkih plinova tiče, metan je tihi zlikovac koji bi nas kradomice mogao uvući sve dublje u klimatsku krizu. U našoj atmosferi on je najmanje 25 puta učinkovitiji u zadržavanju topline od ugljičnog dioksida.

Također nije toliko učinkovit – izgaranjem se manje od polovice energije prirodnog plina može pretvoriti u električnu energiju.

U nastojanju da istisnu više elektrona iz svakog udisaja metana, istraživači u Nizozemskoj istražili su prilično nekonvencionalan oblik elektrane – onu za koju bi vam trebao mikroskop da biste vidjeli.

“Ovo bi moglo biti vrlo korisno za energetski sektor”, kaže mikrobiologinja sa Sveučilišta Radboud Cornelia Welte.

“U sadašnjim bioplinskim instalacijama metan se proizvodi mikroorganizmima i naknadno sagorijeva, što pokreće turbinu i tako proizvodi energiju. Manje od polovice bioplina se pretvara u snagu, a to je najveći mogući kapacitet. Želimo procijeniti hoćemo li može bolje koristiti mikroorganizme.”

Fokus znanstvenika je usmjeren na vrstu arheja – mikroba sličnih bakterijama poznatih po svojim izvanrednim talentima preživljavanja u čudnim i teškim uvjetima, uključujući sposobnost razlaganja metana u okruženjima lišenim kisika.

Ovaj specifični tip, poznat kao anaerobne metanotrofne (ANME) arheje, upravlja ovim metaboličkim trikom tako što oslobađa elektrone u lancu elektrokemijskih reakcija, koristeći neku vrstu metala ili metaloida izvan svojih stanica ili ih čak donira drugim vrstama u svom okruženju.

Pokušaji povlačenja elektrona iz ovog procesa u mikrobnim gorivnim ćelijama rezultirali su stvaranjem sićušnih napona, bez ikakve jasne potvrde o tome koji bi točno procesi mogli biti iza pretvorbe.

Ako ove arheje ikad budu obećavajuće kao energetske ćelije koje gutaju metan, stvarno bi trebale proizvesti struju na jasan, nedvosmislen način.