Za malo više od pet godina – negdje početkom 2029. – svijet vjerojatno neće moći ostati ispod međunarodno dogovorene temperaturne granice za globalno zatopljenje ako nastavi sagorijevati fosilna goriva sadašnjom brzinom, kaže nova studija.

Studija se tri godine približava datumu kada će svijet konačno dosegnuti kritični klimatski prag , što je povećanje od 1,5 stupnjeva Celzijusa (2,7 stupnjeva Fahrenheita) od 1800-ih.

Osim tog povećanja temperature, povećavaju se rizici od katastrofa, budući da će svijet vjerojatno izgubiti većinu svojih koraljnih grebena, ključni ledeni pokrivač mogao bi se nepovratno otopiti, a nestašice vode, toplinski valovi i smrt od ekstremnih vremenskih uvjeta dramatično se povećavaju, prema ranije znanstveno izvješće Ujedinjenih naroda.

Dostizanje tog praga dogodit će se ranije nego što se u početku računalo jer je svijet napredovao u čišćenju drugačije vrste onečišćenja zraka – sićušnih zadimljenih čestica koje se nazivaju aerosoli. Aerosoli lagano hlade planet i prikrivaju učinke izgaranja ugljena, nafte i prirodnog plina, rekao je glavni autor studije. Drugim riječima, iako je čišćenje aerosolnog onečišćenja dobra stvar, taj uspjeh znači nešto brži porast temperatura.

Posljednjih 10 godina već je u prosjeku 1,14 stupnjeva Celzijusa (2,05 stupnjeva Fahrenheita) toplije od 19. stoljeća. Prošla je godina bila toplija za 1,26 stupnjeva Celzijusa (2,27 stupnjeva Fahrenheita), a ove će godine vjerojatno biti više od toga, prema znanstvenicima.

Nova studija postavila je proračun ugljika na 250 milijardi metričkih tona. Svijet spaljuje nešto više od 40 milijardi metričkih tona godišnje (i još uvijek raste), što znači da je preostalo još šest godina. Ali tih šest godina započelo je u siječnju 2023., navodi se u studiji, tako da je to sada još samo pet godina i nekoliko mjeseci.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA