Leteći WC mogao bi zvučati kao veliko rješenje problema čistoće na Zemlji. Možete li zamisliti letjelicu u koju možete piškiti ili kakati? Leteći WC je plastična vrećica u koju netko obavi što ima za obaviti. Razumijete što hoću reći? Zvuči prilično grubo, zar ne? Pa zašto bi to netko radio? Jer velik broj ljudi na planeti nema gdje drugdje odložiti svoj otpad.
Oko 2,4 milijarde ljudi širom svijeta nema toalet. Od toga, 892 milijuna mora obaviti nuždu vani, često na ulici. Više od 2 milijarde drugih ima toalete, ali oni ne odlažu svoj izmet sigurno. Zašto? Ti se zahodi odlažu u prepune septičke jame ili u lokalne rijeke i jezera. Sveukupno, Svjetska zdravstvena organizacija otkriva da otprilike 4,4 milijarde ljudi – više od polovice svijeta – ne mogu sigurno i čisto zbrinuti svoj tjelesni otpad.
Većina tih ljudi živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima na južnoj hemisferi (zemlje ispod ekvatora). To uključuje kontinente Afriku, Južnu Ameriku i veći dio Azije. Australiju i Novi Zeland te obližnje otoke koji također leže u toj hemisferi.
U Sjedinjenim Državama i drugim bogatim državama većina ljudi odlazi u toalet. Jednostavnim pritiskom na gumb ili prebacivanjem ručke voda nadire u školjku i tada se sve uskovitla iz vida i uma.
Odatle, u većini slučajeva, čista voda odvodi neugodne stvari iz kuće sustavom cijevi. U većini većih gradova te cijevi preusmjeravaju ovu tekućinu otpada kroz mrežu cijevi poznatu kao kanalizacijski sustav. Sve završava na pročistaču. Tamo ribnjaci za taloženje, bakterije, kemikalije i strojevi čine otpad dovoljno sigurnim da se vrati u okoliš.
Ljudi predaleko od kanalizacijskih cijevi obično imaju septičke jame. Ti veliki podzemni spremnici skupljaju odljev iz zahoda. Sadržaj tih spremnika polako odlazi u zemlju. Svakih nekoliko godina, kad izmet počne puniti spremnik, naići će stručnjak koji će ih ispumpati i odnijeti.
Svi su ti sustavi skupi, preskupi za financiranje vlada mnogih zemalja s niskim i srednjim prihodima. Neki gradovi u tim zemljama također vrlo brzo rastu. Možda neće moći dodati dovoljno kanalizacijskih vodova da svim pridošlicama omoguće uklanjanje otpada.
Svjetski institut za resurse (Washington Resources Institute) u Washingtonu DC provodi istraživanja okolišnih pitanja širom svijeta, posebno onih koja utječu na zemlje s niskim i srednjim prihodima. U prosincu 2019. objavio je izvještaj koji je pregledao kako 15 velikih gradova u zemljama s niskim i srednjim prihodima upravlja ljudskim otpadom. Svi su bili na južnoj hemisferi. U prosjeku, utvrđuje pregled, otpadom više od šest na svakih 10 ljudi u tim gradovima ne upravlja se sigurno.
Ovo je veliki problem. Ljudski izmet nosi puno klica. Među njima su klice koje uzrokuju potencijalno smrtonosne bolesti proljeva poput kolere i dizenterije. 2018 Rad od The Lancet Infectious Diseases izvijestio je da je u 195 zemalja proljev bio odgovoran za 1,655,944 mrtvih. Istraživanje pripisuje loše sanitarne uvjete za više od polovice od 466 000 smrtnih slučajeva među djecom mlađom od 5 godina.
