Pronađeni srebrnjaci mogli bi biti dio povijesne otkupnine za spas Pariza

Ostavština srebrnog novca iskovanog u Karolinškom carstvu prije otprilike 1.200 godina otkrivena je na sjeveroistoku Poljske i možda je bila dio povijesne otkupnine za spašavanje Pariza od invazije Vikinga.

To je prvi put da je netko pronašao toliko karolinških novčića u Poljskoj. Do sada su u zemlji pronađena samo tri takva novca – prepoznatljivog stila s latiničnim natpisima i središnjim raspelom.

Karolinško carstvo osnovao je franački kralj Karlo Veliki i prostiralo se na veći dio moderne Francuske, Njemačke, Švicarske i sjeverne Italije u osmom i devetom stoljeću.

Arheolozi smatraju da su novootkriveni novčići možda potjecali iz vikinškog trgovačkog grada Truso, koji se tada nalazio u blizini baltičke obale oko 100 kilometara zapadno od polja farmera gdje su pronađeni.

A ako su novčići poticali iz Trusa, moguće je da su bili dio otkupnine od zlata i srebra koju je platio karolinški kralj da spriječi napadne Vikinge u osvajanju grada Pariza.

Detektori metala otkrili su prvu pregršt novčića u studenom 2020. godine na polju u blizini grada Biskupiec.

Pronalazači, koji su za svoje aktivnosti imali dozvolu pokrajinske vlade, zaustavili su daljnje traženje i prikrili mjesto nalaska kako bi stručnjaci iz obližnjeg muzeja Ostróda mogli istražiti nalaz.

Do ožujka 2021. arheolog Luke Szczepanski i njegov tim iskopali su s polja ukupno 118 novčića – njih 117 kovanih za vladavine karolinškog cara Luja Pobožnog, koji je vladao od 814. do 840. godine, a jedan novčić kovan je za vladavine njegova sina Karla Ćelavog, koji je vladao do 877. godine.