Na sjeveru Arapskog poluotoka, koji graniči s pustinjom Nefud, arheolozi su nedavno katalogizirali ogromne kamene spomenike starije od 7000 godina. Oblikovani poput dugačkih pravokutnika, strukture “brkova” su misterij, ali novi dokazi govore da su ih mogli koristiti u ritualne ili društvene svrhe.

Mustatilsi su među najranijim oblicima velikih kamenih građevina. Stotine ovih građevina identificirano je, a arheolozi vjeruju da su na neki način povezane s povećanjem teritorijalnosti jer je nekoć bujna regija ustupila mjesto sušnoj pustinji. Otkrivanje brkova prvi je put dokumentirano 2017. godine, omogućeno je snimanje satelitskom fotografijom koja je otkrila razmjere i broj tih enigmatičnih struktura u pustinjskom lava polju Harrat Khaybar u Saudijskoj Arabiji.

Nazvani “vratima” zbog svog izgleda iz zraka, opisani su kao “dvije kratke, debele linije nagomilanog kamenja, otprilike paralelne, povezane s dva ili više mnogo dužih i tanjih zidova.”

Sada je tim arheologa pod vodstvom Huwa Groucutta s Instituta Max Planck za kemijsku ekologiju u Njemačkoj proveo slična istraživanja. Proučavajući satelitske snimke južnog ruba pustinje Nefud, identificirali su 104 nova brka. Zatim su izašli na polje i izbliza ih proučavali.

Kao i brkovi Harrat Khaybar, pustinjski brkovi Nefud sastoje se od dvije kratke, debele platforme, povezane niskim zidovima puno veće duljine do 600 metara, ali nikad višim od pola metra (1,64 stopa).

Ovo je bio zanimljiv period u povijesti regije. Spada u afričko vlažno razdoblje, koje je započelo prije otprilike 14.600 do 14.500 godina, a završilo prije otprilike 6.000 do 5.000 godina prije Krista. Za to su vrijeme na Sahari i Arapskom poluotoku bile obilnije kiše nego danas, a bile su i mnogo zelenije i bujnije.

Pažljiva studija otkrila je da dugi zidovi građevina nemaju otvore, a u njima i oko njih otkvirene su dragocjenosti arheoloških artefakata, poput kamenog alata. To sugerira, istraživači vjeruju, da su brkovi, na primjer, korišteni za skladištenje vode ili uzgoj stoke.