Kao srednjoškolci maturanti, na školskom hodniku jednog proljetnog dana zatekli smo grupu starijih muškaraca i žena odjevenih u svečana odijela, glasno su i veselo komentirali neke svoje priče. Sa zanimanjem i radoznalošću smo promatrali ta ostarjela lica i ljudske figure koje su hodile nesigurnim staračkim hodom. Bila je to generacija maturanata koja je slavila 50 godina mature. Tada, toga dana nismo shvatili što je potaklo te ljude da u svojoj starosti dođu na školski hodnik gdje su prije 50 godina bili puni života, ambicija i nade.
Godinama poslije sjećao sam se te generacije i svake godine sve ozbiljnije o tome razmišljao. Dokučio sam da ću i sam jednoga dana, biti isto tako star, klimavih nogu s naočalama na nosu. Da li ću poželjeti doći na hodnik po kojemu sam veselo hodao, laka koraka s veselim mislima, hoću li imati snage suočiti se sa starošću koja nemilosrdno i uporno dolazi. Ni danas na to nemam odgovor.
O tim i takvim razmišljanjima, ali i sveobuhvatno o starenju i prihvaćanju starosti govori ova stručna knjiga. SVK
Ovo je knjiga za sve nas. Svi mi starimo. Iako je knjiga napisana u obliku udžbenika za studente, bilo bi korisno da ju pročitaju sve odrasle osobe, bilo koje dobi, čim ranije, tim bolje. Što ranije u životu počnemo voditi računa o vlastitoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti i odmoru, zdravlju, učenju, druženju i razonodi, pružamo sebi veću vjerojatnost zdravijeg i kvalitetnijeg starenja. Osim studentima psihologije, knjiga je namijenjena i studentima drugih studija koji obrazuju stručnjake za rad s ljudima te različitim stručnjacima koji u svom radu pružaju stručne usluge starijim osobama i njihovim obiteljima.
Knjiga prikazuje psihologiju starenja i starosti. Tekst je usredotočen na psihološke aspekte procesa starenja i života u starosti. U knjizi nastojimo pokazati da su starije osobe puno sposobnije nego što nam se obično čini, da su prilagodljive i da mogu usvajati nova znanja – upravo obrnuto od stereotipne slike starenja.
Na početku svakog poglavlja navedeni su iskazi stvarnih starijih osoba, od kojih je svaki vezan uz temu poglavlja. Svako poglavlje u knjizi završava određenim praktičnim dodacima u području psihologije starenja:
Ponovimo ukratko: sažeto ponavljanje sadržaja i glavnih pojmova opisanih u poglavlju;
Pitanja za vas: pitanja o temi poglavlja, cilj kojih je potaknuti razmišljanje i grupnu raspravu o temi, odnosno pomoći pri učenju sadržaja;
Vježba: grupna aktivnost koja se može primijeniti u nastavi s ciljem prikazivanja primjene obrađenog sadržaja u stručnom radu. (iz Predgovora)
Jasminka Despot Lučanin rođena je u Zagrebu. Studirala je poslijediplomski magistarski i doktorski studij psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je doktorirala 1997. Stručno se usavršavala na Sveučilišu La Sapienza u Rimu 1989. na odjelu Razvojne psihologije, na Sveučilištu u Oxfordu u sklopu programa “Refugees Studies Programme: Psychological Assistance to Refugees and Displaced Persons”, te u Kopenhagenu u Međunarodnom centru za rehabilitaciju žrtava mučenja u sklopu programa “Psychological Assistance to Torture Victims”. Od 2012. zaposlena je na Hrvatskim studijima, na Odsjeku za psihologiju, u trajnom zvanju redovite profesorice.
Objavila je više od 60 znanstvenih i stručnih članaka u hrvatskim i međunarodnim časopisima te više od 30 knjiga, priručnika i poglavlja u knjigama. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Znanstveni interesi: zdravstvena psihologija, psihologija starenja. Godine 1993. dodijeljena joj je Psihologijska nagrada „Ramiro Bujas“ Hrvatskog psihološkog društva za osobito vrijedno ostvarenje na društvenoj afirmaciji psihologije. Godine 2016. dobila je Psihologijskog priznanja «Marko Marulić: Fiat Psychologia» Hrvatskog psihološkog društva za osobito vrijedan doprinos primijenjenoj psihologiji, 2016. godine. (https://www.hrstud.unizg.hr/)
Izdavač: Naklada Slap, Jastrebarsko
