Novi istraživački rad ukazuje da će smanjena konzumacija morske hrane zbog klimatskih promjena tijekom sljedećih 25 godina vjerovatno negativno utjecati na kardiovaskularno zdravlje Prvih naroda na kanadskoj pacifičkoj obali.
Prema modeliranju zasnovanom na klimatskim projekcijama, do 2050. godine može se očekivati da će smanjenje potrošnje morske hrane povisiti rizik od srčanog udara u ovoj populaciji za 1,9 do 2,6% kod muškaraca i 1,3 do 1,8% kod žena. Za osobe starije od 50 godina porast bi bio između 4,5 i 6,5%.
Ovi brojevi dolaze iz nedavne studije koja je koristila podatke iz Istraživanja o hrani, prehrani i okolišu Prvih naroda (FNFNES), zajedničkog projekta Skupštine Prvih naroda, Sveučilišta u Montrealu i Sveučilišta u Ottawi. Studija je objavljena u časopisu FACETS.
Tradicionalne prehrane ugrožene su.
U Britanskoj Kolumbiji tradicionalne prehrane obalnih Prvih naroda uključuju širok raspon morske hrane poput ribe, školjki, algi i morskih sisavaca. Ovi resursi su važni izvori proteina, mikrohranjivih tvari i omega-3 polinezasićenih masnih kiselina, a sadrže malo masti. Međutim, zbog klimatske krize morska hrana postaje sve rjeđa. Zapravo, jedna polovica ispitanika u anketi provedenoj u okviru studije rekla je da je količina već nedostatna.
Na primjer, razne vrste lososa su među ribama najosjetljivije na klimatske promjene, a one su glavni izvor masnih kiselina za Prve narode.
“Iz epidemiološkog gledišta znamo da su omega-3 masne kiseline povezane sa smanjenjem srčanih bolesti”, rekao je Malek Batal, profesor nutricionistike na Sveučilištu u Montrealu i jedan od vodećih istraživača na projektu. “Ali izvori ovih ‘dobrih masti’ se smanjuju iz godine u godinu, a ostale opcije su često loše nutritivne kvalitete, poput prerađene hrane”, rekao je Batal, stručnjak za utjecaj okolišnih, društvenih, ekonomskih i kulturnih čimbenika na izbor hrane.
Osim nedostatka alternativa, Prvi narodi suočeni su i s drugim problemima poput:
- Povećana kontaminacija: Klimatske promjene utječu na kvalitetu vode, što dovodi do kontaminacije morske hrane toksinima i mikroorganizmima.
- Promjene u migracijskim obrascima: Ribe mijenjaju svoje migracijske obrasce u potrazi za hladnijom vodom, otežavajući ribolov Prvim narodima.
- Ekonomske poteškoće: Smanjena dostupnost ribe dovodi do gubitka radnih mjesta i prihoda u ribolovnim zajednicama Prvih naroda.
Posljedice za zdravlje:
Osim kardiovaskularnih problema, smanjena konzumacija morske hrane može dovesti i do drugih problema sa zdravljem, uključujući:
- Nedostatak vitamina D
- Nedostatak omega-3 masnih kiselina
- Povećani rizik od depresije i anksioznosti
- Oslabljeni imunološki sustav
