Kalifornija je drugi najveći američki proizvođač riže, nakon Arkansasa, a više od 95 posto kalifornijske riže uzgaja se unutar 160 kilometara od Sacramenta. Na istoku grada uzdižu se vrhovi Sierra Nevade, što na španjolskom znači “snježne planine”. Uzgajivači riže u dolini ispod računaju na snijeg koji će svaku zimu opravdati svoje ime.
U proljeće se topljeni snježni nanos slijeva u rijeke i rezervoare, a zatim kroz zamršenu mrežu kanala i odvoda do polja riže koje poljoprivrednici navodnjavaju u plitkoj poplavi od travnja ili svibnja do rujna ili listopada.
Ako na tim planinama padne premalo snijega, poljoprivrednici su prisiljeni ostaviti polja neposađena. Dana 1. travnja ove godine, datuma kada je kalifornijski snježni pokrivač obično najdublji, u njemu je bilo oko 40 posto manje vode od prosjeka, prema kalifornijskom Ministarstvu vodnih resursa. 4. kolovoza jezero Oroville, koje opskrbljuje Rystrom i druge lokalne uzgajivače riže vodom za navodnjavanje, bilo je na najnižoj zabilježenoj razini.
Poljoprivrednici u Kini, Indiji, Bangladešu, Indoneziji, Vijetnamu-najvećim zemljama koje uzgajaju rižu-kao i u Nigeriji, najvećem afričkom proizvođaču riže, također su zabrinuti zbog štete koju će klimatske promjene nanijeti proizvodnji riže. Više od 3,5 milijardi ljudi dobiva 20 posto ili više svojih kalorija iz pahuljastih žitarica. A potražnja se povećava u Aziji, Latinskoj Americi, a posebno u Africi.
Kako bi uštedjeli, pa čak i povećali proizvodnju, uzgajivači riže, inženjeri i istraživači okrenuli su se rutinama navodnjavanja koje štede vodu i bankama gena riže u kojima se čuvaju stotine tisuća sorti spremnih za distribuciju ili uzgoj u nove, klimatski otporne oblike.
“Ako izgubimo urod riže, nećemo jesti”, kaže biljna genetičarka Pamela Ronald s Kalifornijskog sveučilišta u Davisu. Klimatske promjene već prijete regijama koje uzgajaju rižu diljem svijeta, kaže Ronald, koji u riži identificira gene koji pomažu biljci da podnese bolesti i poplave. “Ovo nije budući problem. Ovo se sada događa. ”
Postizanje prave ravnoteže između previše i premalo vode može biti borba za mnoge uzgajivače riže, posebno u Aziji, gdje se proizvodi više od 90 posto svjetske riže. Velike riječne delte u južnoj i jugoistočnoj Aziji, poput delte rijeke Mekong u Vijetnamu, nude ravnu, plodnu zemlju idealnu za uzgoj riže. No, ova niska područja osjetljiva su na zamahe u ciklusu vode. A budući da delte sjede na obali, suša donosi još jednu prijetnju: sol.
Utjecaj soli izrazito je očit u delti rijeke Mekong. Kad rijeka istekne, slana voda iz Južnokineskog mora prodire uzvodno u deltu, gdje se može uvući u tlo i kanale za navodnjavanje rižinih polja delte. “Ako navodnjavate rižu vodom koja je previše slana, osobito u određenim fazama rasta, prijeti vam gubitak 100 posto usjeva”, kaže Bjoern Sander, stručnjak za klimatske promjene na Međunarodnom institutu za istraživanje riže, ili IRRI, koji ima sjedište u Vijetnamu.
Klimatske promjene su zvijer s mnogo glava, a svaka regija uzgoja riže suočit će se sa svojim posebnim problemom. Rješavanje tih problema zahtijevat će suradnju između lokalnih poljoprivrednika, državnih dužnosnika i međunarodne zajednice istraživača.
