Svake godine na Zemlju padne 5.200 tona vanzemaljske prašine

Već neko vrijeme znamo da je Zemlja pod stalnom kišom svemirske prašine i da je obilna. S obzirom na njenu mikroskopsku veličinu, bilo je vrlo teško dobiti točnu procjenu količine.

Takvi mikrometeoriti nisu veći od djelića milimetra, proliveni su poput svemirske peruti od prolazećih kometa i asteroida.

Nakon dva desetljeća prikupljanja podataka na Antarktiku, međunarodni tim znanstvenika sada je izbrojao: oko 5.200 tona mikrometeorita manjih od 0,7 milimetara, svake godine.

To čini mikrometeorite najvećim izvorom izvanzemaljskog materijala dopremljenog na Zemljinu površinu.

To je zapravo poprilično postignuće. Zemljina atmosfera ispunjena je prašinom svih vrsta. Istraživanje prošle godine utvrđeno da oko 17 milijuna metričkih tona grube prašine puše okolo u atmosferi u bilo kojem trenutku.

Kako bi umanjio ovu ‘pozadinsku’ prašinu, tim se okrenuo Antarktiku na stanici Concordia na Dome C. Zemaljske prašine tamo u pravilu nema, a stopa nakupljanja snijega je niska, što znači da se snijeg koji je već tu može otopiti kako bi se dobila stopa pada mikrometeorita u regiji.

U šest ekspedicija tijekom 20 godina, istraživači su učinili upravo to. Ukupno su identificirali 1.280 netopljenih mikrometeorita i 808 kozmičkih sfera (otopljena svemirska stijena) mase ispod 350 mikrograma, što im je omogućilo da izračunaju brzinu kojom te čestice padaju na površinu.

Iz toga je tim ekstrapolirao da se otprilike 80 posto kozmičke prašine koja dosegne Zemljinu površinu izbacuje iz kometa. Modeli, međutim, također pokazuju da je ukupna masa unosa kozmičke prašine prije ulaska u atmosferu oko 15 000 tona. Razlog za ovo odstupanje nije jasan, ali postoji nekoliko glavnih mogućnosti.

Jedno je da značajan udio prašine izbjegava našu sposobnost da je otkrijemo. Druga je činjenica da se dio prašine uklanja prije ulaska u atmosferu. Treće bi moglo biti da u prostoru oko Zemlje ima znatno manje prašine nego što mislimo da postoji.